Tko će prvi sniziti kamatne stope, Europska središnja banka (ECB) ili američki FED? Za većinu sudionika na financijskom tržištu odgovoren je jasan – prvi će kočnicu popustiti FED. Američki središnji bankari podigli su kamatne stope ranije i oštrije od europskih kolega. Slijedeći tu analogiju, može se pretpostaviti da će prvi napraviti korak i pri njihovu spuštanju.

I dok je čelnica ECB-a Christine Lagarde prošli tjedan ugasila svaku nadu financijskom tržištu u skorašnje smanjenje kamata u Europi, bankari FED-a su na jučerašnjem sastanku u Washingtonu dali naznačiti sličan scenarij i u SAD-u, na razočarenje svih ulagača.

Kamatne stope ostale su nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto. Iz FED-a su naveli da ne očekuju smanjenje kamata dok ne budu čvrsto uvjereni da se inflacija stabilno spušta prema ciljanoj razini od dva posto. Šef FED-a Jerome Powell kazao je, pak, da je malo vjerojatno da će čelnici FED-a biti uvjereni u to do sjednice u ožujku, što je razočaralo ulagače koji su očekivali da će se kamatne stope početi smanjivati u ožujku. Ovo je pet razloga zašto FED nikako ne bi trebao požurivati sa smanjenjem kamatnih stopa, sviđalo se to ulagačima ili ne.

Američko gospodarstvo i dalje ima dobre rezultate

Za razliku od EU-a, američko gospodarstvo još uvijek solidno napreduje unatoč povećanju ključne kamatne stope FED-a za 525 baznih bodova. Nakon što je američki BDP u trećem kvartalu prošle godine naglo porastao za 4,9 posto u odnosu na prethodni, gospodarstvo se i u posljednjem kvartalu pokazalo stabilnim – BDP je porastao 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal. Europsko gospodarstvo je stagniralo u tom razdoblju.

Osobna potrošnja, koja čini dvije trećine BDP-a, porasla je u zadnjem kvartalu za 2,8 posto. Tvrtke su uložile za jedan posto više u strojeve i opremu, za 3,2 posto više u poslovne zgrade i skladišta te za 2,1 posto više u softver u odnosu na treći kvartal. Porasla je i stanogradnja, za 1,1 posto, a izvoz (+6,3 posto) je porastao više nego uvoz (+1,9 posto).

Sve u svemu, gospodarski rast od 3,3 posto bio je znatno iznad dugoročne stope trenda, koju FED procjenjuje na 1,8 posto. Gospodarski kapaciteti stoga su više iskorišteni nego inače, što tvrtkama daje veći prostor za podizanje cijena.

Bitka protiv inflacije daleko od kraja

Drugi razlog protiv smanjenja kamatnih stopa su stope inflacije jer su i dalje znatno iznad FED-ova cilja od dva posto, čak i ako uzmemo u obzir to da su se podosta udaljile od rekordnih razina iz sredine 2022. Indeks potrošačkih cijena nedavno je bio za 3,4 posto viši nego prethodne godine, a bez cijena energenata i hrane za 3,9 posto.

Deflator osobne potrošnje, pokazatelj cjenovnih tijekova na koje FED posebice pazi, u prosincu je porastao za 2,6 posto, a njegova temeljna stopa (bez cijena hrane i energije) iznosila je 2,9 posto. Razlog takvoj razlici između indeksa potrošačkih cijena i deflatora ponajviše leži u tome što se prilikom izračuna indeksa potrošačkih cijena veća težina daje troškovima stanovanja, a u deflatoru su 'teže' medicinske usluge. Unatoč tome što je usporilo poskupljenje u zdravstvenom sektoru, bitka protiv inflacije daleko je od kraja.

Mnogo novih poslova na američkom tržištu rada

Na američkom tržištu i dalje nedostaje radne snage, a plaće rastu. Iako je rast zaposlenosti posljednjih mjeseci oslabio (u zadnjem kvartalu stvaralo se prosječno 165.000 novih radnih mjesta mjesečno, a u prvom kvartalu čak 312.000). Međutim još uvijek je to na mjesečnoj razini više od 100.000 novih radnih mjesta. Nedavno su satnice porasle za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a opasnost od inflacijske spirale 'cijena – plaća' još uvijek nije izbjegnuta. Još je to jedan argument protiv preuranjenog spuštanja kamatnih stopa u SAD-u.

Uvjeti financiranja značajno bolji

Uvjeti financiranja znatno su se poboljšali posljednjih mjeseci kao rezultat špekulacija o padu ključnih kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnje državne obveznice nedavno je pao na oko četiri posto s višegodišnjeg rekorda od nešto ispod pet posto u listopadu prošle godine. Istovremeno, dionice su nastavile rasti. Niži prinosi na državne obveznice utječu na troškove financiranja poduzeća i time potiču ulaganja. Budući da su tržišta kapitala obavila dio posla za FED, središnja banka može uzeti više vremena za smanjenje kamatnih stopa.

Da se povijest ne ponovi!

Samo pogled na 60-e i 70-e godine prošlog stoljeća trebao bi spriječiti FED da preuranjeno smanji kamatne stope. Sredinom 1960-ih čelnici središnje banke snizili su kamatne stope kao odgovor na lagani pad inflacije, naglo porasle prethodnih godina. Kako se pokazalo, bilo je to prerano. Umjesto da nestane, inflacija se vratila punom snagom. U tri godine utrostručila se s nešto više od dva na više od šest posto – i prisilila FED da povisi ključnu kamatnu stopu s oko četiri na devet posto.

Sve ovo upućuje na to da bi FED trebao oprezno postupati. Kako je neovisan, ne smije dopustiti da mu djelovanje diktiraju financijska tržišta i njihova očekivanja. A ako izgubi kontrolu nad onim što se događa, u pitanju su stabilnost cijena i vjerodostojnost središnje banke.