Prema nacrtu strukture nagodbe prihvaćenom od Privremenog vjerovničkog vijeća, vjerovnicima će biti ponuđena transparentna, brza i pravedna nagodba kojom će se očuvati maksimalna ukupna vrijednost.

'Vjerovnici su u velikoj mjeri zadovoljni nacrtom nagodbe. Očekujemo sklapanje ugovora krajem ožujka ili početkom travnja iduće godine', poručili su iz Uprave Agrokora.

Kako bi se to postiglo, predviđeno je potpuno odvajanje imovine od naslijeđenih obveza, razdvajanje starih dioničara Agrokora od nove grupe, čije se formiranje planira, te kompletno restrukturiranje starog duga kroz kombinaciju ponovno uspostavljenog duga i vlasničkih udjela.

U prijedlogu se polazi od pretpostavke da je postojeći dug (5,5 milijardi eura) neodrživ te se očekuje da će većina vjerovnika morati otpisati dio svojih tražbina kako bi se obveze budućeg Agrokora svele na održivu razinu u skladu s mogućnosti stvaranja budućih novčanih tijekova.

'Želja nam je bila izraditi fer i pravičan plan sa što većom podrškom vjerovnika. Želimo izbjeći likvidaciju i prodaju biznisa. Prvo ide proces tranzicije, a nakon što postignemo stabilnost idemo u operativno restrukturiranje kako bi sva ovisna društva bila obuhvaćena krovnim holdingom. Najlogičnije je da budući Holding ima središte i bude registriran u Hrvatskoj i dase više ne zove Agrokor', rekao je Ramljak.

Početni korak podrazumijeva i utvrđivanje vrijednosti kompanije, koja ujedno predstavlja polaznu osnovu za raspodjelu 'kolača' među vjerovnicima.  

Izvanredna uprava naglašava da je procjena kapaciteta zaduživanja za budući Agrokor još u tijeku, kao i da procjena vrijednosti grupe tek treba biti potvrđena. Stoga još ne postoje konkretne brojke, već samo okvirni model raspodjele prema grupama vjerovnika.

U ilustrativnom primjeru koji je izradila izvanredna uprava dug od 5.000 jedinica sveden je na 1.000 jedinica novog duga i 900 jedinica vlasničkih udjela (dionica), što je osnovica za raspodjelu.  

Pritom su vjerovnici podijeljeni u šest grupa, a svaka grupa dobiva različit postotak povrata na postojeći dug, ovisno o pravu prvenstva, vrstama osiguranja i poziciji u procesu nagodbe.

Slično kao i u stečajnom postupku, vrijednost kapitala koja pripada vlasnicima nalazi se na dnu liste prioriteta naplate, a redom prioritet u naplati prije vlasnika imaju troškovi postupka i radnička potraživanja, zatim osigurane tražbine, nakon toga tražbina sa statusom najstarijeg potraživanja te neosigurane tražbine i dioničarski zajmovi društvima u poteškoćama.

U ilustrativnom primjeru postotak naplate kreće se od 2,5 posto, koliko je predviđeno za postojeće dioničare i ovlaštenike na zalogu dionica, do 100 posto, koliko će dobiti vjerovnici koji raspolažu zalozima na fizičkoj imovini te financijeri koji su odobrili roll-up kredit.

Drugim riječima, postojeći vlasnik Agrokora Ivica Todorić, ali i manjinski dioničari u povezanim kompanijama poput Leda, Jamnice, Zvijezde i drugih, bit će zadnji na listi te će njihov kapital vjerojatno biti izbrisan ili sveden na simboličnu vrijednost.

Iz tog razloga očekuje se da će vlasnička struktura biti znatno drugačija, tj. da će vjerovnici postati dominantni vlasnici.

Analiza temeljem modela prioriteta subjekata iz sustava Agrokor napravit će se za svaku pojedinačnu tražbinu po pojedinačnim pravnim subjektima, a model će, uključujući sve ulazne podatke i pretpostavke, podlijegati analizi savjetnika vjerovničkog vijeća Agrokora.

Prijedlog nagodbe mora biti podnesen Trgovačkom sudu u Zagrebu najkasnije do 10. travnja 2018. godine. Nagodbu prvo izglasavaju vjerovnici na ročištu za glasovanje o nagodbi, a izglasanu nagodbu konačno potvrđuje Trgovački sud u Zagrebu.

Za postizanje nagodbe prijedlog treba dobiti većinu po vrijednosti tražbina u svakoj kategoriji vjerovnika. Ako to ne uspije, moguće je iznimno zaključiti nagodbu pod uvjetom da je odobre vjerovnici koji drže dvije trećine vrijednosti ukupnih potraživanja.