"Pad realnog BDP-a u drugom tromjesečju 2020. od 15,1 posto na godišnjoj razini nešto je veći od HNB-ovih očekivanja. Takav je pad sličan prosječnim kretanjima na razini cijele EU (pad od 14 posto), pri čemu su među pojedinim članicama zabilježene znatne razlike, ovisne o epidemiološkoj situaciji, provedenim epidemiološkim mjerama kao i gospodarskoj strukturi", stoji u komentaru HNB-a na objavu prve procjene bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu ove godine.

Naime, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom tromjesečju pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.

To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Iz HNB-a napominju da se intenzitetom pada, kao i negativnim doprinosom ekonomskoj aktivnosti, posebno ističu uslužne djelatnosti u kojima se aktivnost smanjila više od 30 posto, a najranjivije su na mjere socijalnog distanciranja.

To jednako vrijedi za domaću potražnju za uslugama, kao i za izvoz usluga, koji se smanjio gotovo 70 posto.

Konačno, pad bruto dodane vrijednosti od 11,9 posto, koji u pravilu bolje korespondira sa stvarnim kretanjem gospodarske aktivnosti, bio je nešto niži od pada bruto domaćeg proizvoda, napominju iz HNB-a, dodajući da je ta razlika, po svemu sudeći, rezultat odgoda pri naplati indirektnih poreza i pojačanog subvencioniranja poduzeća.

"S obzirom na oporavak visokofrekventnih pokazatelja aktivnosti zabilježen krajem drugog i početkom trećeg tromjesečja, pad BDP-a na razini cijele 2020. godine bi trebao biti blaži od pada u drugom tromjesečju, premda će kretanja u trećem tromjesečju, zbog njegove specifične strukture, biti obilježena manjim izvozom turističkih usluga", navodi se u komentaru HNB-a, koji je ranije ove godine procijenio da bi realni BDP u ovoj godini mogao pasti za 9,7 posto.