S obzirom da su cijene barela nafte pale s oko 110 dolara, koliko su iznosile sredinom 2014., na 50-ak dolara koliko na svjetskim tržištima iznose sada, mnogi su očekivali da će jeftinija nafta pružiti jednokratni poticaj globalnom gospodarstvu kroz veću potrošnju jer bi kućanstvima i kompanijama trebalo ostati viška novca na raspolaganju za trošenje zbog manjih računa za gorivo.

No, pozitivne strane toga zasad su ograničenog utjecaja, dok je negativni utjecaj na neto izvoznike nafte značajan, praćen negativnim prelijevanjem na ostala tržišna gospodarstva u nastajanju, navodi ECB u najnovijem mjesečnom biltenu.

‘Ako se za primjer uzmu Sjedinjene Države, jedan od vodećih neto uvoznika nafte u svijetu, koristi za potrošnju proizišle iz nižih cijena nafte manje su nego što se prvotno očekivalo i najvećim su dijelom poništene oštrim padom ulaganja u sektoru energenata’, ističe se u ECB-ovu biltenu.

U početku je pad cijena nafte izazivala prekomjerna ponuda, obično svojevrsni poticaj globalnom rastu, ali je u posljednje vrijeme njemu doprinijela također i slaba potražnja, svojevrsni uteg globalnom gospodarstvu, mišljenja su u ECB-u.

‘Uz pretpostavku da je primjerice 80 posto pada cijene nafte od sredine 2014. godine izazivala ponuda, a ostatak potražnja, ti modeli sugeriraju da bi kombinirani utjecaj tih dvaju faktora na svjetsku gospodarsku aktivnost bio nadomak nule, ili čak blago negativan’, poručuje se u ECB-ovu biltenu.

Od potrošnje nije bilo koristi jer su se kućanstva odlučila na povećanje ušteđevina i mnoga među njima nisu mijenjala obrasce potrošnje jer nisu očekivala da bi pad cijena nafte mogao potrajati. No, u slučaju izvoznika, šok je bio neočekivano velik, s obzirom na pad cijena nafte ispod 'pozitivne nule' na fiskalnom planu, dovodeći do značajnog pada BDP-a, zaključuje se u ECB-ovom biltenu.