'Ne vidim puno dobrih alternativa Programu gospodarskog oporavka', mišljenja je ekonomistima Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog Instituta, koautorica programa za oporavak na kojem se temelje potezi Vlade
Govoreći o kretanjima BDP-a te očekivanjima za 2010., na današnjoj financijskoj konferencije TEB Poslovnog savjetovanja, Švaljek projicira stopu pada od 0,7 posto uz naznake oporavka krajem godine. Tek 2011. bi BDP trebao početi rasti po godišnjoj stopi od svega 2,2 posto. Osobna potrošnja još više će padati, predviđa Ekonomski institut što je posljedica neizvjesnosti u ekonomsku budućnost i pesimizma potrošača te povećane sklonosti štednji, a predviđa i sužavanje državne potrošnje za 1,4 posto do kraja godine.
Stopa registrirane nezaposlenosti do kraja godine narast će do 17,8 posto dok će u 2011. rasti i dalje do razine od 18,2 posto.
'Zbog podataka iz prvog kvartala revidirat ćemo svoju projekciju na lošiji rezultat, odnosno prema padu ekonomije od čak jedan posto', najavila je Švaljek pa istaknula da je pad u prvom tromjesečju neugodno iznenadio ekonomsku javnost
Projekcije su vrlo neizvjesne, ali Švaljek očekuje oporavak investicija te lagani rast ekonomije od posljednjeg tromjesečja ove godine. Ipak, upozorava da bi pesimizam potrošača te daljnji pad zaposlenosti mogao biti ograničavajući faktor u jačanju ekonomije.
Pozitivni šok Švaljek očekuje upravo od Program gospodarskog oporavka. Dizajniran je da bi osigurao konkurentnog gospodarstva, kojim bi postigli visoke standarde te kvalitetu življenja. Podsjetila na na pet ključnih poluga Programa, a to su smanjenje državnih izdataka te uplitanja države u gospodarske tokove, restrukturiranje javnih troškova, stvaranje novog investicijskog ciklusa te povećanje konkurentnosti gospodarstva
'Ovaj Program daje smjernice za oporavak i dugoročno restrukturiranje domaće ekonomije u pravom smjeru', kazala je ekonomistica.
Ideja programa bila je da se u restrukturiranje državnih financija ide prvenstveno s rashodovne strane, a potom da se kroz poreznu politiku unesu korekcije u prikupljanju proračunskih prihoda. Problem kojeg je naročito istaknula je preveliki broj trgovačkih društava u državnom vlasništvu, velika nelikvidnost koju s jedne strane uzrokuje neplaćanje javnog sektora, ali i nedovoljna sankcija privatnih neplatiša.
'Mirovinski sustav dugoročno nije održiv zbog starenja stanovništva, ali i zbog sustavnog odbijanja uvođenja promjena koje su nužne', kritična je Švaljek pa dodala da zdravstveni sustav pokazuje niz nelogičnosti, koje uzrokuju neracionalnost troškova.
