Dow Jones oslabio je 113 bodova ili 0,33 posto, na 34.451 bod, dok je S&P 500 skliznuo 1,21 posto, na 4.392 boda, a Nasdaq indeks 2,14 posto, na 13.351 bod.

Nakon što su dan prije najviše porasle, jučer su cijene dionica u tehnološkom sektoru najviše pale. S&P 500 indeks tog sektora potonuo je 2,5 posto.

Posljedica je to ponovnog rasta prinosa na američke državne obveznice, što ne ide u prilog tehnološkom i drugim sektorima temeljenim na rastu.

Posljednjih tjedana tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će američka središnja banka povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.

Skromni poslovni rezultati

Idućih tjedana u fokusu ulagača bit će i poslovni rezultati američkih kompanija jer je počela sezona objave izvješća za prvo tromjesečje.

No, početak nije baš impresivan. Jučer su, među ostalim, izvješća objavile četiri velike banke – Goldman Sachs, Citigroup, Morgan Stanley i Wells Fargo.

Sve su ostvarile veće zarade nego što se očekivalo, no zarade su znatno pale na godišnjoj razini.

Većina od 34 kompanije, koje su dosad objavile izvješća, ostvarila je veću zaradu nego što se očekivalo, no taj je rast skroman.

Početkom tjedna analitičari u anketi Reutersa procjenjivali su da će zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu porasti 6,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a sada očekuju rast od 6,3 posto.

Bit će to znatno usporavanje rasta zarada, s obzirom da su u prethodnom kvartalu porasle više od 30 posto na godišnjoj razini.

„Niz je razloga za zabrinutost. Poslovni rezultati kompanija su miješani, što je, zajedno sa zabrinutošću zbog visoke inflacije i agresivnog Feda, navelo ulagače na prodaju uoči praznikom produženog vikenda”, kaže Ryan Detrick, strateg u tvrtki LPL Financial.

U fokusu ulagača bila je jučer i dionica Twittera jer je Elon Musk, osnivač Tesle, ponudio 41 milijardu dolara za kupnju te društvene mreže. Cijena dionice Twittera znatno je tijekom dana oscilirala da bi završila u minusu od 1,7 posto.

U petak se na Wall Streetu zbog uskršnjih blagdana ne radi, a ovoga su tjedna svi najvažniji burzovni indeksi zabilježili pad.

Europske burze porasle nakon poruka ECB-a

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,47 posto, na 7.616 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,62 posto, na 14.163 boda, a pariški CAC 0,72 posto, na 6.589 bodova.

Pozitivno su na tržište utjecale poruke čelnika Europske središnje banke (ECB), koji su zabrinuti zbog visoke inflacije, ali nisu najavili oštrije zaokrete prema zaoštravanju monetarne politike.

ECB je potvrdila da će do jeseni ugasiti redovni program poticaja gospodarstvu eurozone, upozorivši da rat u Ukrajini stvara neizvjesnost koja zahtijeva fleksibilnost monetarne politike.

Predsjednica banke Christine Lagarde kazala je da je gospodarstvo izašlo iz krizne faze pandemije, a oporavak trenutno podupiru proračunske mjere i oslanjanje kućanstava na ušteđevinu.

Inflacija je značajno ojačala i ostat će visoka u idućim mjesecima, u prvom redu zbog naglog rasta cijena energije, a potom bi trebala blago oslabiti.

Monetarna politika ovisit će o gospodarskim pokazateljima, a banka će se u kreiranju monetarne politike i dalje voditi načelima fleksibilnosti, postupnosti i široke lepeze opcija, poručili su iz ECB-a.

Azijske burze prate pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, a najviše u Kini jer tamošnja središnja banka nije smanjila ključne kamatne stope, premda su se očekivali novi monetarni poticaji.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,00 sati bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,5 i 0,7 posto. U Hong Kongu, Australiji, Singapuru i još nekim zemljama regije danas se zbog uskršnjih blagdana ne radi.

Najviše su pale cijene dionica u Šangaju jer su ulagači razočarani zbog nedostataka novih gospodarskih poticaja.

Kako se zbog strogih mjera u cilju suzbijanja širenja koronavirusa rast gospodarstva usporava, analitičari su očekivali da će kineska središnja banka smanjiti kamatne stope. No, to nije učinila.

„To je iznenadilo ulagače, s obzirom na oštro usporavanje rasta gospodarstva i pozive političkih vlasti na nove monetarne poticaje. Ovo pokazuje da središnja banka nije baš voljna agresivno olabaviti monetarnu politiku. No, mislimo da nema puno izbora i da će uskoro to morati učiniti”, kaže Julian Evans-Pritchard, ekonomist u tvrtki Capital Economics.

Dolar ojačao, euro pod pritiskom

Zbog toga je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 100,47 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,68 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 125,35 na 126,35 jena, najvišu razinu u 20 godina.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0815 dolara, nedaleko najniže razine u dvije godine, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0905 dolara.

Za razliku od Feda, koji najavljuje agresivno povećanje kamata, Europska središnja banka (ECB) je suzdržana po tom pitanju.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde kazala je jučer, nakon redovne sjednice čelnika banke, da nema jasnog vremenskog okvira kada bi ECB mogla početi povećavati kamate i da bi to moglo biti tjednima, pa i mjesecima nakon što središnja banka ukine programe poticaja u trećem tromjesečju.