Kako je priopćeno iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), prijedlog te strategije na javnoj je raspravi do 27. veljače, a u ponedjeljak ga je predstavilo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu Jukić naglasio je da se ta strategija temelji na četiri smjernice - proizvodnji vodika, pohrani, korištenju te obrazovanju i razvoju.

"Proizvodnja je temeljena na niskougljičnom vodiku, naglasak je na razvoju novih tehnologija, odnosno elektrolizi vode, a tu su i piroliza ili uplinjavanje otpada. Nastojat ćemo da mjesto proizvodnje ujedno bude i mjesto potrošnje kako bi se rasteretio energetski sustav. To će kratkoročno pomoći i oko skladištenja, a dugoročno dovesti do prenamjene postojeće infrastrukture za skladištenje i transport, prvenstveno postojećih plinovoda, ali i gradnju novih", objasnio je Jukić.

S druge strane, za intenzivniju primjenu u prometu kazao je da je važna nabava vozila na vodik, kao i izgradnja punionica, s time da su i ulaganja u elektrolizatore i punionice u fokusu strategije.

Ključnim je tu Jukić ocijenio i edukaciju stručnjaka, razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija, kao i potencijalni regionalni centar za vodik zamišljen kao središnje mjesto povezivanja znanosti i gospodarstva.

Na predstavljanju prijedloga te strategije istaknuto je i da je pred domaćim gospodarstvom dug, skup i kompliciran proces energetske tranzicije, u čemu bi vodik trebao biti važan kotačić, jer je kao gorivo budućnosti i obnovljivi vodik i rješenje za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora.

Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac poručila je da će vodik za mnoge sektore biti jako važan da zadrže konkurentnost, a iznijela je i podatak da od 200-tinjak projekata u svijetu koji se bave razvojem i primjenom tehnologije vodika, na EU se odnosi 55 posto, čime je predvodnik u tom polju.

"Strategijom za vodik Hrvatska bi trebala ući u taj prestižni klub zemalja koje razvijaju vlastite tehnologije i konkretnije pridonose postizanju zelenih ciljeva EU. HGK primjenu vodikovih tehnologija i vodika kao energenta vidi i kao veliku priliku za hrvatske tvrtke, u energetici, u prometu i industrijskim procesima, a posebno veliki potencijal predstavljaju petrokemijska postrojenja i rafinerije", dodala je Šćulac Domac.

Kazala je i da će Hrvatskoj za energetsku tranziciju na raspolaganju biti značajna financijska sredstva iz različitih programa, i nacionalnih i europskih, te da Grupacija za vodik HGK radi na projektu "Mapiranja hrvatskog gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija" s ciljem identificiranja tvrtki predvodnika u razvoju vodikovih tehnologija i definiranja njihove pripadnosti pojedinom segmentu vodikovog lanca vrijednosti.

Napominjući da je ta strategija posebno važna za sektor prometa jer je tu veliki potencijal korištenja vodika, ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić kazala je da se to odnosi i na morski i željeznički, a ne samo cestovni promet te da se time stvara i "velika prilika da zaštitimo Jadran od fosilnih goriva".

Naglasila je i da je do 2030. cilj 40 posto potrošnje ukupne energije imati iz obnovljivih izvora.

Ankica Kovač sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje rekla je pak da sada treba žurno donijeti akcijske planove kako bi se zacrtani ciljevi iz te strategije ostvarili.

"Potrebe za vodikom sada su već dosta velike i tu je velika prilika za naše kompanije. Vodik neće sam iznijeti energetsku tranziciju, ali je važan kotačić, kao i prijenos znanja od znanosti prema struci, čega nema bez kvalitetne političke podloge. Sada smo na putu energetske tranzicije koja će biti duga i skupa, ali drugog puta nema, a proizvodnja vodika kod nas nije znanstvena fantastika, nego uz malo više ambicije možemo biti i proizvođači i izvoznici", zaključila je Kovač.