Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u lipnju za 0,2 boda u odnosu na svibanj, na 109,4 boda, pokazuje izvješće EK.

Raspoloženje u maloprodaji naglo se pogoršalo, očitovano u padu indeksa za čak 4,9 bodova, odražavajući bojazni da bi visoki troškovi života i inflacija mogli natjerati građane na štednju.

Strahovanja su potvrdila pogoršana očekivanja potrošača čiji je indeks pao za 2,3 boda.

Poslovni čelnici u industriji i uslužnom sektoru pokazali su pak na početku ljeta pojačani optimizam koji se očitovao u rastu indeksa za 1,5 odnosno za 1,3 boda.

Blago je poboljšano i raspoloženje u građevinskom sektoru, uz rast indeksa za 0,9 bodova.

Poslovni čelnici očekuju da će pojačano zapošljavati u ljetnoj sezoni, pa je indeks EEI porastao za čak 7,2 boda.

Procjenjuju ujedno da je neizvjesnost u poslovanju znatno izraženija nego u svibnju, što se očitovalo u rastu indeksa EUI za 1,3 boda. 

Pogoršanje u Europi

Menadžeri u EU i eurozoni očekuju pak slabije poslovanje nego u svibnju, što se očitovalo u padu indeksa ekonomske klime za 1,7 odnosno jedan bod.

Među vodećim gospodarstvima najviše je pao indeks ekonomske klime u Nizozemskoj, za 3,6 bodova.

Slijede Njemačka i Španjolska s padom ESI-ja za 1,9 bodova i Poljska gdje je smanjen za 1,5 u odnosu na svibanj, pokazuje izvješće.

Najviše su na oba područja pogoršana očekivanja u građevinskom sektoru i među potrošačima, ali raspoloženje je tmurnije i u maloprodaji.

U industriji EU-a očekivanja su bila gotovo nepromijenjena dok su u eurozoni poboljšana. Uslužni sektor iskazao je pak na početku ljeta blagi optimizam.

Menadžeri na oba područja procjenjuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 1,6 bodova u EU i za 1,7 bodova u eurozoni.

Upozoravaju i na pojačanu neizvjesnost u poslovanju, uz rast indeksa EUI za 1,3 boda u Uniji i za 1,4 boda u eurozoni.