Nakon brojnih pokušaja i promašaja, ekonomska politika Milanovićeve vlade tek je krajem mandata počela davati opipljivije rezultate. Međutim, ako usporedimo ostvarene učinke s obećanjima prije preuzimanja vlasti jasno je da je malo toga ostvareno iz ambicioznog Plana 21. I vladajući to, doduše nevoljko, priznaju, a alibi obično pronalaze u neredu na koji su naišli i repovima koje im je ostavila HDZ-ova vlada. Iako ti argumenti donekle drže vodu, ne mogu biti opravdanje za skromne rezultate.

Hoće li pozitivni trendovi na kraju mandata biti dovoljni da im glasači još jednom poklone povjerenje, vidjet ćemo u nedjelju, a prije izborne odluke pogledajte pet najvećih gospodarskih uspjeha i promašaja u protekle četiri godine po izboru rubrike Biznis tportala.

PET NAJVEĆIH USPJEHA

1.Fiskalizacija

Fiskalizacija računa nedvojbeno je najuspješnijih reformski projekt Milanovićeve vlade koji je dobio nepodijeljenu podršku stručne javnosti i međunarodnih institucija. Projekt je pokrenuo bivši ministar financija Slavko Linić uz velik otpor interesnih skupina pogođenih uvođenjem čistih računa. Učinci ovoga projekta vidljivi su u svakodnevici kroz poboljšano izdavanje računa i naplatu poreza, ali i učinkovitiji porezni nadzor i kontrolu. Nakon uvođenja fiskalizacije, registrirani prometi ugostitelja povećani su i do 100 posto, a za inovativno hrvatsko rješenje zainteresirale su se i vlade nekoliko zemalja (Slovenija, Češka, Grčka) pa je projekt dobio epitet izvoznog proizvoda. Ipak, vladajući se u predizbornoj kampanji nisu previše hvalili ovim hit-projektom jer je njegov glavni kreator nakon sukoba s premijerom izbačen iz Vlade i stranke.

2.Rast izvoza

Na makroekonomskom planu rast izvoza jedini je značajniji uspjeh Milanovićeve vlade. Premda kritičari nastoje osporiti statističke podatke spominjući Roterdamski efekt, neosporno je da je izvozna orijentacija postala imperativ za zdravi dio gospodarstva. Uz povoljne okolnosti (ulazak u Europsku uniju, oporavak glavnih izvoznih tržišta) na rast izvoza utjecale su i aktivne mjere ekonomske politike od kojih treba istaknuti ulogu HBOR-a u praćenju izvoznika i jačanje gospodarske diplomacije. Odlične izvozne rezultate potvrđuje i usporedna analiza HNB-a koja pokazuje da je Hrvatska u prvih šest mjeseci s godišnjim rastom izvoza od 12,2 posto bila vodeća među 11 novih članica Europske unije.

3.Porezne olakšice za reinvestiranu dobit i rezanje parafiskalnih nameta

Premda se na fiskalnom planu Milanovićeva vlada ne može pohvaliti velikim uspjesima, pojedine mjere porezne politike polučile su dobre rezultate. Poduzetnici su najveću korist imali od Linićeve olakšice za reinvestiranu dobit kojom je omogućeno neplaćanje poreza poduzetnicima koji ostvarenu dobit iskoriste za povećanje temeljnog kapitala. Na taj način u 2013. i 2014. država se odrekla 2,37 milijardi kuna poreza, a poduzetnici su dobili priliku ojačati financijski položaj i pokrenuti investicije. Premda sporijim tempom nego što je obećala, Vlada je poduzetnike rasteretila i smanjenjem i ukidanjem 58 parafiskalnih nameta.

4.Mrsićev projekt zapošljavanja mladih

Na planu zapošljavanja poduzimane su brojne mjere bez većeg učinka, ali jedna je ipak ostavila traga. Program stručnog osposobljavanja mladih koji je pokrenuo ministar Mirando Mrsić u početku je dočekan na nož, ali na kraju se ipak pokazao kao uspješan model uključivanja mladih bez iskustva na tržište rada. Kroz program stručnog osposobljavanja prošlo je gotovo 80.000 mladih, a ako je vjerovati podacima Mrsićeva ureda, preko 60 posto ih je našlo posao u roku od šest mjeseci.

5. Legalizacija i sređivanje zemljišnih knjiga

Pod vodstvom ministrice Anke Mrak Taritaš u resoru građevinarstva napravljeni su značajni pomaci, o čemu svjedoči činjenica da je u upravo na tom području Hrvatska na ljestvici Svjetske banke Doing Business najviše napredovala. Za to su prije svega zaslužni projekti legalizacije nelegalno izgrađenih građevina i sređivanja zemljišnih knjiga. U postupak legalizacije ušlo je 827.000 nelegalnih građevinskih objekata od čega je do danas pravomoćno riješeno 40 posto predmeta. U mandatu Mrak Taritaš donesena je i regulativa kojom se znatno olakšava i ubrzava dobivanje lokacijske i građevinske dozvole, a uspješno je i obnovljen projekt poticajne stanogradnje u nekoliko gradova. Velik napredak napravljen je i u procesu digitalizacije zemljišnih knjiga pa je tako u zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) uneseno 40 posto svih zemljišnoknjižnih i katastarskih općina.

PET NAJVEĆIH PROMAŠAJA

1. Eksplozija javnog duga

Nekontroliran rast javnog duga, koji danas čini najveću prepreku gospodarskom rastu, najveći je neuspjeh Vlade Zorana Milanovića. Podsjetimo, na početku mandata Kukuriku koalicija ambiciozno je obećala smanjenje deficita konsolidirane države na manje od tri posto BDP-a, smanjenje udjela proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih poena te zaustavljanje rasta i preokretanja trenda udjela javnoga duga u BDP-u na razinama manjim od 60 posto.

Nažalost, brojke su otišle u sasvim suprotnom smjeru. Unatoč pokušajima fiskalne konsolidacije koji su se najvećim dijelom bazirali na jačanju proračunskih prihoda, a manje na rezanju rashoda, javni dug nezaustavljivo je rastao dosegavši 87 posto BDP-a, a proračunski deficit ostao na razinama iznad pet posto godišnje. Zbog neodgovorne fiskalne politike, Europska komisija nad Hrvatskom je pokrenula proceduru prekomjernog deficita, a kreditni rejting srozao se na razinu 'smeća'.

2. Investicijska suša

Nemoć u pokretanju investicija drugi je najveći gospodarski grijeh Milanovićeve vlade. Prvotni pokušaji da država kroz javna poduzeća i projekte javno-privatnog partnerstva pokrene investicijski ciklus slomili su se zbog neorganiziranosti i nedostatka financijskih sredstava. Nakon odlaska Radimira Čačića, glavnog Milanovićeva operativca za pokretanje investicija, potpuno su izostale velike energetske investicije, a propao je i projekt energetske obnove zgrada.

S druge strane, za privatne investitore nikada nije napravljena dovoljno poticajna investicijska klima. Unatoč institucionalnim naporima (osnivanje Agencije za investicije i konkurentnost, donošenje Zakona o strateškim investicijama), prepreke u vidu pravne nesigurnosti, nestabilne regulative (stalne izmjene propisa) i visokog poreznog opterećenja dominantno su utjecale na investicijsku klimu. Tako su uglavnom izostale željene velike greenfield investicije u industriji, a čak i u turizmu kao najkonkurentnijem sektoru hrvatskog gospodarstva ulaganja su uglavnom ograničena na obnovu postojećih kapaciteta dok se veliki svjetski igrači teško odlučuju za ulazak u Hrvatsku. Izostanak investicija glavni je razlog sporog izlaska iz recesije, a podsjetimo da je Kukuriku koalicija najavljivala gospodarski rast od pet posto u zadnjoj godini mandata.

3. Propast monetizacije autocesta

Projekt monetizacije autocesta koji je gurao ministar Siniša Hajdaš-Dončić neslavno je propao pod pritiskom sindikata i javnosti. Projekt je podrazumijevao davanje autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina čime bi se osigurala financijska sredstva (ciljanih 2,5 do tri milijarde eura) za smanjenje javnog duga čijoj ekspanziji su u velikoj mjeri pridonijeli upravo krediti za autoceste. Projekt stigao do završne faze (neobvezujuće ponude tri ulagača), a Vlada je na kraju pod pritiskom sindikata koji su prikupili potpise za raspisivanje referenduma protiv monetizacije odustala od projekta premda je Ustavni sud utvrdio da referendumsko pitanje nije u skladu s ustavom. U ovom, kao i u nekim drugim slučajevima, pokazala se Vladina sklonost olakom odustajanju od reformskih poteza u cilju osvajanja političkih poena u izbornoj godini.

4. Odustajanje od poreza na nekretnine

Jedna od ključnih reformi koju je najavljivala Kukuriku bila je ona u poreznoj sferi s ciljem prebacivanja poreznog tereta s rada na kapital. Bivši ministar financija Slavko Linić zdušno je krenuo s promjenama u tom smjeru, ali nije mu bilo suđeno da ih provede. U startu je smanjio doprinos za zdravstveno osiguranje za dva postotna poena i najavio uvođenje poreza na nekretnine. Međutim, zbog ogromne rupe u zdravstvenom proračunu, ubrzo je morao vratiti na 15 posto, a od dugo pripremanog projekta poreza na nekretnine odustalo se nakon pritiska javnosti i nesuglasica u vladajućoj koaliciji (HNS se protivio porezu na nekretnine).

Ipak, porezni teret donekle je prebačen s rada na kapital i to kroz smanjenje poreznog opterećenja dohotka u dva navrata (prvi put u mandatu Slavka Linića, a dugi put početkom ove godine u mandatu Borisa Lalovca) pri čemu su najveći teret poreznog rasterećenja podnijele jedinice lokalne uprave i samouprave (gradovi i županije). S druge strane, vlasnicima kapitala uveden je porez na dividendu i porez na kamate na štednju.

5. Istraživanje nafte i plina u Jadranu na čekanju

Bombastično najavljivan projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina, koji je godinama bio zaštitni znak ministra Ivana Vrdoljaka, nasukao se zbog graničnih problema i nepovoljnih trendova na svjetskom naftnom tržištu. Još početkom godine sve je išlo po planu. Vlada je dodijelila deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu trima ponuđačima (konzorcij Marathon Oil i OMV, konzorcij Eni i Medoilgas te Ina) i očekivalo se potpisivanje ugovora prije ljeta.

Međutim, Vlada je pod snažnim pritiskom javnosti i zelenih udruga počela odugovlačiti s potpisivanjem. U međuvremenu je konzorcij koji čine američki Marathon Oil i austrijski OMV odustao o istraživanja zbog graničnih problema s Crnom Gorom i Slovenijom. Krajem rujna Vlada je konačno objavila da odustaje od potpisivanja ugovora prepustivši tako vrući krumpir izbornim pobjednicima.