Jedan od sočnijih detalja iz afere Janaf način je na koji je prvoosumnjičeni Krešimir Petek, vlasnik tvrtke Elektrocentar Petek, navodno platio Draganu Kovačeviću mito od 1,96 milijuna kuna. Prema snimkama Uskoka, Peteku je novac isplaćen u poslovnici PBZ-a, da bi ga on u bijelo-narančastoj vreći s logom banke odnio Kovačeviću. Povodom toga, istražili smo koje su obaveze banaka kad klijenti od njih zatraže isplatu većeg iznosa gotovine i jesu li to dužne prijaviti državnim institucijama
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) pojašnjeno nam je da se banke u svom radu striktno moraju držati Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
'Sukladno odredbama tog zakona, banke su dužne obavijestiti Ministarstvo financija - Ured za sprečavanje pranja novca o svakoj transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000 kuna i većoj, svakoj sumnjivoj transakciji bez obzira na njezinu vrijednost i način obavljanja te o svim sumnjivim sredstvima bez obzira na njihov iznos', istaknuli su iz HNB-a.
vezane vijesti
-
![Otkriveni novi detalji: Zašto Petek i Kovačević nisu uhićeni odmah na primopredaji mita u ‘Klubu‘]()
Otkriveni novi detalji: Zašto Petek i Kovačević nisu uhićeni odmah na primopredaji mita u ‘Klubu‘
-
![Zašto je Petek mitio Kovačevića s 1,96 milijuna kuna, a Grgića sa 102 tisuće? U istrazi otkriveno zašto iznos nije zaokružen]()
Zašto je Petek mitio Kovačevića s 1,96 milijuna kuna, a Grgića sa 102 tisuće? U istrazi otkriveno zašto iznos nije zaokružen
-
![Petek podigao 1,96 milijuna kuna u kešu, pa ih odnio Kovačeviću u 'klub', procurili i šifrirani razgovori s gradonačelnikom Grgićem]()
Petek podigao 1,96 milijuna kuna u kešu, pa ih odnio Kovačeviću u 'klub', procurili i šifrirani razgovori s gradonačelnikom Grgićem
Banka ima rok od tri dana za prijavu svake isplate gotovine u iznosu od 200.000 kuna i više. To radi preko aplikacije Ministarstva financija, u kojoj uz osnovne podatke o klijentu mora navesti svrhu (namjenu) transakcije.
Što kad klijent ne želi reći za što mu treba novac? Može li banka odbiti takvu transakciju?
'Bez obzira želi li korisnik obrazložiti namjenu novca, banka mu je dužna isplatiti traženo. To je ipak njegov novac. Međutim takve se transakcije onda Ministarstvu financija moraju prijaviti kao sumnjive', objašnjeno nam je iz jedne velike banke.
U slučaju da se banka ne drži odredbi Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, tada riskira velike novčane kazne.
Sankcije se kreću u rasponu od 35.000 kuna do milijun kuna, a u slučaju najtežih prekršaja mogu iznositi do 38 milijuna kuna ili 10 posto ukupnog godišnjeg prihoda.
Pitali smo i banke kako u praksi izgleda kad klijent želi da mu se isplati više od milijun kuna u kešu. Do zaključenja ovog teksta dobili smo odgovore iz njih dvije.
Iz Raiffeisen banke (RBA) su pojasnili da se za isplatu gotovine u iznosu od 70.000 kuna ili 10.000 eura i više te za ostale strane valute, bez obzira na iznos, potrebno najaviti minimalno dva radna dana prije predviđenog datuma isplate.
Naknada koja se naplaćuje prilikom podizanja iznosa iznad 500.000 kuna u gotovini u RBA-i iznosi 1000 kuna fiksno, a banka će se temeljem najave klijenta pobrinuti i da dobije novac u željenim novčanicama.
I u OTP banci se morate najaviti dan-dva prije ako želite isplatu veću od milijun kuna, a također možete tražiti da dobijete keš u vama najdražim apoenima.
U OTP banci se za sve isplate gotovine na šalteru u iznosu većem od 500.000 kuna naplaćuje naknada od 100 kuna po transakciji.
