Za Hrvatsku su posljednji službeni podaci DZS-a o kretanju prosječnih plaća dostupni za lipanj 2023., kada je, na godišnjoj razini, nastavljen realni rast prosječnih mjesečnih isplaćenih neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama četvrti mjesec zaredom
Istovremeno je od početka godine zabilježen realni rast prosječne mjesečne bruto plaće na godišnjoj razini. Prosječna bruto plaća bila je na godišnjoj razini viša za 197 eura ili 14,1 posto (u odnosu na 12,7 posto prethodnog mjeseca), a iznosila je 1590 eura.
Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) za prvo tromjesečje 2023., prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. iznosila je 1526 eura, pišu analitičari Raiffeisen banke.
vezane vijesti
Hrvatska se tako, u usporedbi sa zemljama u okruženju, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće. Najvišu prosječnu bruto plaću u prvom tromjesečju 2023. i dalje bilježi Slovenija te je ona iznosila 2156 eura. Slijede Češka (1735 eura) te Hrvatska, koja je preskočila Poljsku, a u kojoj je u promatranom razdoblju prosječna bruto plaća iznosila 1519 eura.
Niže prosječne bruto plaće zabilježile su Rumunjska, Mađarska i Slovačka s iznosima od 1421 eura, odnosno 1405 eura i 1327 eura.
U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju, na samom začelju su Srbija (978 eura) te Bugarska (962 eura). Ovdje je važno napomenuti da dinamički prikaz u razdoblju od početka 2009. godine ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja, a istovremeno je dinamika godišnjeg rasta prosječne bruto plaće u Hrvatskoj blago ubrzala tek unazad nekoliko godina, pojašnjavaju analitičari RBA-e.
Snažni inflatorni pritisci, koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021., uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja i dalje su prisutne uglavnom dvoznamenkaste stope rasta potrošačkih cijena (izuzev Slovenije, u kojoj je prosječna inflacija u prvom tromjesečju 2023. iznosila 9,9 posto), pa su nadmašile rast prosječnih bruto plaća, što posljedično donosi pad u realnom izrazu. Najsnažniji realni pad prosječne bruto plaće u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. zabilježen je u Mađarskoj (-11,8 posto godišnje) te Slovačkoj, u kojoj je realni pad iznosio 5,6 posto.
Pozitivna realna stopa zabilježena je u Hrvatskoj (+2,5 posto godišnje) te Rumunjskoj i Bugarskoj (+1,4 posto, odnosno +2,9 posto godišnje).
'Nastavak usporavanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj, ali i u zemljama u okruženju, trebao bi se u narednim mjesecima povoljno odražavati na kretanja plaća u realnom izrazu. Nadalje, i manjak radne snage, koji je, kao i u Hrvatskoj, prisutan na području zemalja EU-a, također će nastaviti vršiti pritisak na rast plaća. Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata za drugi dio 2023. u Hrvatskoj iznosila 700 eura.
Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1203 eura) i Poljskoj (811 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu Bugarska (399 eura), Rumunjska (604 eura) i Mađarska (624 eura). Pritom vrijedi istaknuti, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2022. godinu, da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 47 posto udjela u prosječnoj bruto plaći. Isti udio kao Hrvatska ima i Poljska, a prednjači Slovenija sa 61,1 posto. Ostale zemlje u okruženju imaju niži udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći', zaključuje se u analizi RBA-e.
