Plenković u ponedjeljak sudjeluje na sastanku 16 premijera zemalja istočne i srednje Europe s kineskim šefom vlade, inicijativi pod nazivom 16+1 gdje će se prije svega razgovarati o trgovini, ulaganjima, prometnom povezivanju, zelenoj ekonomiji i inovacijama.

Zemlje članice platforme 16+1 imaju za cilj jačanje i proširenje suradnje u širokom spektru područja, koja obuhvaćaju trgovinu i investicije, prometno povezivanje, financije, poljoprivredu, znanost i tehnologiju, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.

Uz sudjelovanje na tom skupu, na kojemu će uz Hrvatsku biti i Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija, premijer Plenković sastat će se bilateralno s kineskim premijerom, a drugi dan, u utorak, i s mađarskim domaćinom skupa premijerom Viktorom Orbanom.

Prošle godine na istom skupu, koji je tada održan u Rigi, Hrvatska i Kina potpisale su Memorandum o razumijevanju o suradnji na području luka i lučkih industrijskih parkova kojim je stvoren, kako je tada rečeno, "okvir za ulazak kineskih investitora, posebno u dijelove gdje sredstva iz europskih fondova nisu u tolikoj mjeri planirana".

Bio je to dobar i kvalitetan okvir, kako je tada rekao premijer Plenković, za moguća ulaganja Kine u Hrvatsku u infrastrukturu i u promet.

Kina je posljednjih godina počela pokazivati snažan interes za jačanje ulaganja u središnju i jugoistočnu Europu. Kina ima preko 1,3 milijarde stanovnika, a prošle je godine njezina bilateralna trgovinska razmjena s tim zemljama iznosila 58,7 milijardi dolara.

Kineske su investicije prigrlile najviše Mađarska i Srbija, dok se u Hrvatskoj dosad nisu dogodili bitniji pomaci, uz iznimku najave ulaganja 30 milijuna eura u turističke potencijale Krapinskih Toplica. Stoga bi summit ali i bilateralni susrest s kineskim premijerom mogli biti dobra prigoda da se ostvare konkretni pomaci i eventualno dogovore konkretni  planovi.

Ideja o platformi za suradnju između Kine i zemalja srednje i istočne Europe rođena je nakon prvog ekonomsko-trgovinskog foruma koji su Kina i te zemlje održali 2011. upravo u Budimpešti.

Pet je godina prošlo od prvog summita održanog 2012. u Varšavi na kojem je najavljeno više projekata za poticanje suradnje, osnivanje fonda za investicije i suradnju Kine s europskim zemljama i kreditna linija od 10 milijardi dolara.

Drugi summit je održan u Bukureštu 2013., treći u Beogradu u prosincu 2014., četvrti krajem 2015. u Kini, a peti prošle godine u Rigi.

Glavna tema budimpeštanskog skupa bit će "produbljivanje ekonomske, trgovinske i financijske suradnje za win-win razvoj svih". 

S Orbanom za očekivati dvije ključne teme: Ina i MOL i OECD

Drugi dan posjeta Mađarskoj, Plenković i Orban održat će bilateralni susret gdje je za očekivati da će u središtu razgovora biti dvije teme: Ina i MOL, te pitanje hrvatskog članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje je Mađarska blokirala.

Prije točno mjesec dana švicarski savezni vrhovni sud odbio je poništiti presudu suda u Ženevi za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) koji je krajem prošle godine presudio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Time je Hrvatska, rekao je tada premijer Plenković, iscrpila svoje pravne mogućnosti u arbitraži koja je bila pokrenuta 2014. u vrijeme vlade Zorana Milanovića sa zahtjevom da se ponište ugovori o upravljanju Inom.

 Arbitražni postupak između Republike Hrvatske i MOL Grupe pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu još je u tijeku.

U međuvremenu su se u medijima pojavile vijesti da je za otkup MOL-ovih dionica Ine zaineresiran ruski Rosnjeft.  Čelni čovjek te ruske naftne kompanije Igor Sečin krajem listopada je izjavio za Jutarnji list da Hrvatska zauzima središnje mjesto u Rosnjeftovoj strategiji regionalnog razvoja i da za to ima više razloga  - od strateške vrijednosti Inine imovine do lokacije naftnih terminala preko kojih ruska kompanija može trgovati svojim proizvodima u okruženju.

Premijer Plenković tada je kazao kako je "dobro je da postoji interes za Inu, ne samo Rosnjefta već i brojnih drugih potencijalni strateških partnera".

Službena Budimpešta je upravo stanje MOL-ovih investicija u Hrvatskoj kao i tretman predsjednika njegove uprave Zsolta Hernadija navela u rujnu kao razloge blokade hrvatskog članstva u OECD-u.

Samo nekoliko dana poslije u Mađarsku je otputovala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović čiji se posjet planiran već ranije poklopio upravo s mađarskom blokadom. Ona je od Orbana dobila objašnjenje kako čitava stvar nije političko nego gospodarsko pitanje jer je OECD ekonomska organizacija, kako se ne radi ni o kakvoj vrsti ucjene već o zaštiti mađarskih poslovnih interesa jer Budimpešta nije zadovoljna odnosima Ine i MOL-a, kao ni ukupnom investicijskom klimom u Hrvatskoj.

Tada je dogovoreno da će se razgovori nastaviti, a predsjednica je rekla da će detalje razgovora prenijeti premijeru Plenkoviću.