'O energetskoj sigurnosti danas raspravljamo u trenucima u kojima se svijet suočava s velikim izazovima u opskrbi energijom i nakon pandemijskog udara na gospodarstva diljem svijeta. U Hrvatskoj smo se u cilju očuvanja radnih mjesta koristili intervencionističkim mjerama kako bi se prebrodile posljedice covida 19 na gospodarstvo, subvencionirajući oko 700 tisuća radnih mjesta u državi, što je praktički svako drugo radno mjesto u zemlji. Time smo stvorili preduvjete da u prošloj godini izlazimo iz krize te s optimizmom očekujemo konačni zbroj gospodarskog rasta za 2020. Očekivanja su da će rast BDP-a u prošloj godini dati rezultat koji premašuje sve naše procjene', naznačio je premijer Andrej Plenković, a piše Jutarnji list, u obraćanju sudionicima konferencije Hanza medije ‘Svijet energije - Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije‘ u zagrebačkom hotelu Westin.

Osvrnuvši se na skori ulazak Hrvatske u eurozonu, premijer je skrenuo pozornost na očekivano postizanje najboljeg kreditnog rejtinga zemlje u njezinoj povijesti.

'Ključne odluke oko ulaska u europodručje očekujemo sredinom ove godine', dodao je Plenković, prešavši na očekivani ulazak države u šengenski prostor, što je, podsjetio je, drugi strateški cilj države i Vlade. Upozorio je da i ulazak u Schengen predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti države'.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, piše Jutarnji list, upozorio je sudionike skupa u Westinu da svijet očekuje pad proizvodnje ugljikovodika i stavlja sve pred izazove osiguranja alternativnih izvora energije.

'Vlada pozorno analizira razvoj cijena energenata te razmatramo sve opcije koje će zaštititi standard građana. Takav pristup već smo primijenili zamrzavanjem cijena goriva. U svakom slučaju, imamo instrumente za zaštitu građana od skokova cijena goriva. Kad je u pitanju cijena električna energije, djelovat ćemo kao Vlada u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koriste 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja', kazao je premijer. Kao drugi segment rada Vlade na zaštiti standarda građana naveo je razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a treći je sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom.

'Kad je u pitanju drugi segment, tu ćemo se osloniti na HEP, koji ima snage na svojim plećima iznijeti dio zaštite građana od udara svjetskih rasta cijena energije', naznačio je predsjednik Vlade.

Govoreći sudionicima skupa u Westinu o budućim potezima Vlade u energetskoj politici, premijer Andrej Plenković najavio je da će država jačati svoju energetsku neovisnost.

'Mislimo da imamo geološke, geopolitičke i klimatske prednosti u odnosu na neke druge zemlje kad je u pitanju povećanje energetske neovisnosti', ocijenio je premijer. Istaknuo je predanost Hrvatske ciljevima zelene tranzicije Europske unije, navevši u prilog toj ocjeni donesene strateške dokumente poput niskougljične strategije.

'Uskoro ćemo donijeti strateške dokumente za vodik kao alternativno gorivo, pripadajući dokumenti sada su u fazi javne rasprave', najavio je Plenković. Zelena tranzicija i dekarbonizacija, upozorio je premijer, imaju svoju cijenu. Stoga su, podsjetio je, u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurani poticaji za prelazak gospodarstva na obnovljive izvore energije. U razdoblju od 2025. do 2032., upozorio je, Europska unija će sa 72 milijarde eura sufinancirati energetsku tranziciju gospodarstva i kućanstava u Uniji.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je sudionike skupa u Westinu i na velike geotermalne potencijale Hrvatske kao mogućeg izvora osiguravanja i energetske samodostatnosti države i smanjenja emitiranja CO2 u atmosferu. Hrvatska, podsjetio je, ima 70 posto veće potencijale u geotermalnoj energiji od prosjeka EU-a.

Premijer se osvrnuo i na važnost nuklearne elektrane Krško, iz koje, upozorio je, dolazi svaki šesti kilovatsat proizvedene električne energije u Hrvatskoj.

'Osim povećanja naših energetskih potencijala, moramo razmišljati o smanjenju potrošnje energije. Sve je to dio energetske tranzicije koja je nužna kako bismo do 2050. smanjili za tri puta sadašnje emisije CO2 u EU. Moramo računati s činjenicom da elektrane na ugljen emitiraju 100 puta više CO2 od elektrana na obnovljive izvore energije', naveo je premijer u završnom dijelu svog izlaganja sudionicima skupa u Westinu.