Novogradnja 514 bila je dio stečajne mase pulskog Uljanika, a na elektroničkoj javnoj dražbi kupilo ju je Ministarstvo financija. Vlada je na sjednici početkom travnja dala suglasnost i zadužila ministarstvo gospodarstva da s 3. majem potpiše ugovor o završetku novogradnje 514, a odobrila je i zaduženje od 22 milijuna eura kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za financiranje završetka gradnje toga broda.

Premijer Plenković je nakon potpisivanja ugovora istaknuo kako je riječ o važnom iskoraku te podsjetio da je prije dvije godine odlučeno o ponovnom pokretanju brodogradnje u 3. maju, a u rujnu prošle godine porinut prvi dovršeni brod.

Vlada s novogradnjom 514 još jednom iskazuje povjerenje prema trećemajcima, kojih je sada zaposleno oko 850, uz još 350 kooperanata, rekao je premijer, koji vjeruje da će, kada taj brod bude završen, biti ostvarena bolja, viša cijena te da će troškovi proizvodnje i iskorak Vlade s jamstvima prema 3. maju biti namireni.

"Na ovoj način, bitnom ulogom Hrvatske brodogradnje - Jadranbroda nastojimo revitalizirati hrvatsku brodogradnju tako da kontroliramo troškove i da njihova aktivnost dugoročno bude na tržišnim osnovana. U tom smislu smo zadovoljni i time što se ovdje u blizini pozicionirao MKM Yachts, kompanija koja je u Uljaniku već dovršila jedinstveni polarni kruzer Eclipse, a vlasnici su spremni ovdje graditi Eclipse 2", naglasio je.

Smatra da će dugoročna revitalizacija brodogradnje omogućiti izgradnju nekoliko takvih brodova te da će tako biti posla i za riječki 3. maj i za pulski Uljanik, odnosno da se i u Uljaniku 1856 nastoji revitalizirati brodogradnja, a glavni je interes ekonomski, održivost i zaposlenost radnika.

Premijer je iznio i podatke da je Vlada u godini covida u Primorsko-goranskoj županiji očuvala 50 tisuća radnih mjesta te je isplaćeno 727 milijuna kuna za plaće radnika, koji bi inače vjerojatno bili ostali bez posla. S te strane smo zadovoljni da smo i ovu vrlo zahtjevnu godinu, kako u ekonomskom, financijskom i smislu zaposlenosti, uspjeli na najbolji način prebroditi, istaknuo je.

Na pitanje o mogućnostima sklapanja ugovora za novogradnju 514 s norveškim Siemom, koji je prije raskida ugovora bio naručitelj tog broda, premijer je rekao da je intencija cijelog aranžmana i današnjeg ugovora da se postigne što veća cijena.

"Ukoliko Siem bude taj koji će ponuditi najveću cijenu, puno bolju od onih 33 milijuna eura koji su bili na stolu prije nekoliko mjeseci, zašto ne? U poziciji smo, s obzirom na izgradnju broda i želju države, da se ostvari što bolja cijena, da ono što će biti ispregovarano bude puno više od 33 milijuna eura", istaknuo je Plenković.

Na upit o započetoj novogradnji 527 (samoiskrcavajući brod za rasuti teret), koja zauzima navoz u 3. maju, a dio je stečajne mase Uljanika i prodaje se na dražbi, Plenković je rekao kako su danas i o tome razgovarali te će se nastaviti razgovori ministra gospodarstva i suradnika s Upravom 3. maja.

Odgovarajući na pitanje o stajalištu države u vezi s najavom da će skupština Uljanika razmatrati mogućnosti prodaje dionica 3. maja, budući da je Uljanik njihov većinski vlasnik, Plenović je rekao da su i o tome danas razgovarali s obzirom na pravnu isprepletenost više društava i potraživanja.

"Ministar Ćorić, ministarstva državne imovine i financija, svi nadležni bave se tom temom, nastojimo rasplesti to nasljeđe koje je prilično kompleksno. Prije svega, nastojimo da se održi brodogradnja i zaposlenost, a ovaj pravni proces će trajati", zaključio je Plenković.

Ministar Ćorić je podsjetio da je Republika Hrvatska prije nekoliko mjeseci preuzela aktivnu ulogu u dovršenju novogradnje 514 odnosno da će financirati dovršetak broda i prodati ga na tržištu.

"Držimo da je ovo dobar smjer, prije svega u aktivaciji imovine koja je ležala na doku u 3. maju. S druge strane, otvara se mogućnost za zapošljavanje kapaciteta 3. maja u narednim mjesecima. Uz novogradnje u planu, ovaj posao otvara pespektivu jačanja 3. maja", istaknuo je Ćorić.

I direktor 3. maja Edi Kučan naglasio je kako je novogradnja 514 jedna od osnovnih u njihovu programu opstojnosti 3. maja. Skupa s ovim brodom, bez daljnjega, kroz ovu godinu imamo sigurno opstojnost i daljnji nastavak rada, rekao je Kučan.

Premijer obišao i gradilište državne ceste D-403

Premijer Plenković je u Rijeci obišao i gradilište državne ceste D-403, koja povezuje novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali i riječku obilaznicu u Škurinjama.

Nakon obilaska, ministra mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je ustvrdio kako radovi idu jako dobro i očekuje se njihov završetak za godinu i pol.

Radovi na cesti D-403 vrijedni su 70 milijuna eura, a Butković je podsjetio da, osim što spaja Zagrebačku obalu i obilaznicu, ta cesta omogućuje jednostavniji prilaz obilaznici s vrlo prometne Zvonimirove ulice te tako prometno rasterećuje zapadni dio Rijeke.

Kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali ne bi ni mogao djelovati bez ove prometnice, naveo je ministar, dodajući da se ovih dana očekuje otvaranje ponuda za koncesiju tog terminala.

Cesta D-403 duljine je oko tri kilometra, radovi na njoj su počeli u jesen prošle godine, a izvodi ih zajednica ponuditelja, u kojemu su slovenski Kolektor CPG, GP Krk iz Hrvatske i Euro-asfalt iz Bosne i Hercegovine. Na samoj dionici je više složenih objekata, poput tunela Podmurvice, duljine oko 1,2 kilometra, te vijadukta Piopi, duljine 316 metara, i Mlaka, dugog 144 metra.

Projekt je s 85 posto sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj te je dio strateškog projekta Republike Hrvatske - Rijeka Gateway Project.