Naime, domaće tržište plina sve se više liberalizira i u njega ulazi sve više igrača koji inzistiraju da se i u Hrvatskoj primjenjuje poslovna praksa Europske unije. To konkretno znači da će država sve manje moći utjecati na reguliranje cijena jer će se cijene plina određivati prema tržišnim principima. Plinari pojašnjavaju da će to, možda već početkom iduće godine, nužno značiti da će plin poskupiti jer će operateri imati visoke troškove razvoja tržišta.

'Niska cijena plina je prošlost koju možemo zaboraviti. Sada je jedino pitanje hoćemo li imati dovoljno plina i na to bi se trebale koncentrirati sve nacionalne energetske strategije', kazao je na skupu u Opatiji profesor Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

Iako nitko ne može procijeniti kada će i koliko plin ponovno poskupiti, nagađa se da bi u prvo vrijeme njegova cijena mogla dosta porasti, a nakon toga nešto pasti i stabilizirati se. Kao model moguće cjenovne politike navodi se primjer telekomunikacija kojima su nakon liberalizacije tržišta cijene usluga također oscilirale, piše Poslovni dnevnik.

Na skupu u Opatiji moglo se čuti da su nacionalni plinski operateri, uglavnom na ovaj ili onaj način vezani uz državu, u proteklom razdoblju bili izloženi pritisku sindikata i strukovnih udruga, prije svega HUP-a. To je u konačnici dovelo do toga da cijena plina u maloprodaji bude niža i od nabavne.