Plin je u središtu aktualne globalne energetske krize koja podsjeća na naftnu krizu iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a Hrvatska u njoj stoji bolje od većine drugih europskih zemalja, no posljedice visokih cijena plina i drugih energenata neće moći izbjeći, rečeno je u četvrtak na Plinarskom forumu.
Zbivanja u svjetskoj energetici su do sada neviđena, a rat u Ukrajini je pojačao energetsku, a posebno plinsku krizu, rekao je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Danijel Žamboki na tom forumu u organizaciji Energetika Marketinga.
Ističe da je Hrvatska "i u najgorim scenarijima" u znatno povoljnijem položaju od drugih europskih zemalja zbog diversificiranih pravaca opskrbe, LNG terminala na Krku i naznaka povećanja domaće proizvodnje.
Osim toga, dodaje, hrvatski kupci su do danas bili zaštićena od porasta cijena plina kakav je viđen u Europi. Direktor najvećeg hrvatskog distributera plina - Gradske plinare Zagreb (GPZ) - Miroslav Živko, rekao je da GPZ bez obzira na krizu "može osigurati nastavak poslovanja" te je najavio ulaganja u zelene tehnologije kao što je vodikova.
vezane vijesti
Za izazove "zelene energetike" i dekarbonizacije spreman je i zagrebački Rudarsko-geološko-naftni fakultet i to uvođenjem novih studijskih smjerova, rekao je njegov dekan Vladislav Brkić, koji upozorava da će fosilna goriva ipak još dugo biti okosnica energetike, pritom dodajući da su svjetske istražene rezerve ugljikovodika zbog tehnološkog napretka zapravo sve veće.
Velika šansa za Hrvatsku po njegovim su riječima geotermalni izvori. Brkić se zalaže i za davanje statusa strateškog objekta podzemnom skladištu plina Okoli i i budućem u Grubišnom Polju, kako bi država u slučaju potrebe mogla lakše intervenirati.
Energetski analitičar Igor Dekanić smatra da smo usred energetske krize nalik onoj iz 70-ih godina prošlog stoljeća za vrijeme Jonkipurskog rata između Arapa i Izraelaca, a povod krizi je ruska invazija na Ukrajinu.
Dekanić naglašava da na snažan skok cijene plina utječu i burzovne reakcije, koje su po njegovom mišljenju znatno intenzivnije od realnih tržišnih tokova.
Burzovna regulacija cijena, kaže Dekanić, dobra je u uvjetima viška ponude, ali za vrijeme krize vidi se da burze reagiraju nervozno, pa cijene znatno osciliraju. Trajnom posljedicom krize Dekanić smatra ubrzavanje energetske tranzicije u Europi, uz prateći tehnološki razvoj.
Rast cijena energenata - okidač recesije
Ekonomistica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Nela Vlahinić Lenz upozorava da je rast cijena energenata klasični okidač recesije, čemu prethode visoke stope inflacije i rast kamatnih stopa.
Službeni podaci o inflaciji u Hrvatskoj po njezinim riječima "nisu tako strašni", ali percepcija porasta cijena je povećana. Drži i da je ponder energenata od 10,5 posto pri izračunu indeksa potrošačkih cijena podcijenjen.
Kako ograničiti rast inflacije bez povećanja kamatnih stopa i ulaska u recesiju, glavna je dilema pred kojom prema njenom mišljenju stoji monetarna vlast.
Glavni udar inflacije ona očekuje na jesen, kada povećani troškovi budu ugrađeni u cijene roba i usluga, ali povećanje inflatornih stopa očekuje već ovog proljeća. Pritom napominje da su vladine mjere tijekom prvog kvartala izostale najvjerojatnije zato što nije htjela riskirati povećani deficit, zbog planiranog tempa ulaska u eurozonu.
Drži da će gospodarski rast biti znatno niži od planiranog, a pitajući se što još može učiniti vlada kako bi ublažila udar zbog rasta cijena energenata za kućanstva i gospodarstvo, rekla je da Europa općenito više ne bježi od državne kontrole cijena energije, a tu su i mogućnosti subvencioniranja cijena za kućanstva i privredu i ublažavanje ograničenja korištenja državne pomoći.
Opciju su prema njezinom mišljenju i krediti s garancijom države i grantovi iz EU-ova fonda za oporavak. "Javne financije dobro stoje i vlada ima prostora za to", zaključila je, uz tvrdnju da je plin u srži aktualne energetske krize.
