Inflacija je najveći neprijatelj investitora. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac. Visoka inflacija odgovara jedino dužnicima jer se s vremenom realna vrijednost njihovog duga smanjuje. Istovremeno ona ugrožava sve vrste šted
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju je dostigla rekordnih 8,4 posto. Alarmantni rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. U takvim uvjetima hrvatski građani su prisiljeni sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba, a manje odvajati za štednju i investiranje.Sretnike koji uspiju nešto uštedjeti ne brine samo pad standarda. Onimuku muče i kako da očuvaju vrijednost svojih investicija.
Trend rasta inflacije u Hrvatskoj poklopio se s krizom na tržištu kapitalakoja je najjače pogodila ulagače u dionice i investicijske fondove spretežito dioničkim portfeljima. U strahu od još većih gubitaka ulagači povlače novac s burze i hrle natrag u banke koje im nude sigurnost, ali i prilično mršave kamatne stope.
Štednja u kunama - loša zaštita od inflacije
Da bi se sačuvala kupovna moć novca, potrebno je ostvariti prinosbarem u visini stope inflacije. Zato u uvjetima rastuće inflacije, osimkamatne stope, sve veći značaj ima izbor valute štednje. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor, trenutno štednja u čvršćim valutama (euro, američki dolar, švicarski franak) pruža bolju zaštitu od inflacije.
Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto, što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Nešto bolji izbor je euro zbogniže inflacije u euro-zoni u odnosu na Hrvatsku. Štednja u eurimadonosi četiri do pet posto godišnje, ali zbog jačanja kune u odnosu naeuropsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos.
U posljednjih nekoliko mjeseci najbolje su prošli štediše u dolarima, ali ne zbog viših kamatnih stopa na štednju u dolarima u odnosu na američku inflaciju, već zbog oporavka vrijednosti američke valute. Ipak, dolar je dugoročno prilično rizičan izbor zbog relativno niskih kamatnih stopa i mogućih velikih oscilacija tečaja.
Inflacija je najveći neprijatelj obveznica
Ulaganja u financijske instrumente s fiksnim prinosom poput obveznica nisu dobra zaštita od inflacije. Trenutno se prosječni prinos na hrvatske državne obveznice kreće između 5,5 i šest posto i realno je negativan. Negativni realni prinosi na obveznice osobito pogađaju mirovinske fondove kojinajveći dio portfelja drže u državnim obveznicama. Inflacija djelujedvojako na obvezničke portfelje. S jedne strane, očekivani nominalniprinosi moraju biti veći da bi se ostvarili odgovarajući realniprinosi. S druge strane, u inflatornim uvjetima dolazi do rastakamatnih stopa, što utječe na pad cijena obveznica.
Dionice, pravi izbor za hrabre
Kadje dioničko tržište već prilično ispuhano, kao što je to slučaj uHrvatskoj, na burzi se otvaraju odlične ulagačke prilike. Stoga dugoročan pristup ulaganju u dionice omogućuje i kvalitetnu zaštitu od inflacije. Naravno, potrebno je odabrati prave dionice. U inflatornim uvjetima najsigurnije je ulagati u dionice onih sektora koji imaju veći manevarski prostor u povećanju cijena.To su obično sektori poput prehrane, poljoprivrede, farmaceutike i sl.,čiji proizvodi će se kupovati podjednako unatoč padu kupovne moći.
Dobar izbor su i pojedine kompanije koje imaju snažnu izvoznu orijentaciju pa ostvaruju značajan dio prihoda u devizama. Kod izbora pojedine dionice najvažniji pokazatelji su dividendni prinos (omjer dividende i cijene dionice) i P/E ratio (omjer cijene dionice i zarade po dionici).
Kadje dioničko tržište već prilično ispuhano, kao što je to slučaj uHrvatskoj, na burzi se otvaraju odlične ulagačke prilike. Stoga dugoročan pristup ulaganju u dionice omogućuje i kvalitetnu zaštitu od inflacije. Naravno, potrebno je odabrati prave dionice. U inflatornim uvjetima najsigurnije je ulagati u dionice onih sektora koji imaju veći manevarski prostor u povećanju cijena.To su obično sektori poput prehrane, poljoprivrede, farmaceutike i sl.,čiji proizvodi će se kupovati podjednako unatoč padu kupovne moći.
Dobar izbor su i pojedine kompanije koje imaju snažnu izvoznu orijentaciju pa ostvaruju značajan dio prihoda u devizama. Kod izbora pojedine dionice najvažniji pokazatelji su dividendni prinos (omjer dividende i cijene dionice) i P/E ratio (omjer cijene dionice i zarade po dionici).
