Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo poboljšana su u ožujku, ali uz naglašenu neizvjesnost zbog rata u Ukrajini koja muči i poslovne čelnike i potrošače u EU i eurozoni, potaknuvši val pesimizma, pokazalo je u srijedu izvješće Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u ožujku za 1,5 bodova u odnosu na veljaču, na 109,1 bod.
Najsnažnije su poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u industriji, čiji je indeks porastao za 2,9 bodova, a popravilo se i raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,7 bodova.
Maloprodaju je pak u okruženju visoke inflacije zahvatio val pesimizma, uz pad indeksa za 3,5 bodova u odnosu na veljaču.
Izrazitije je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks pao za 2,6 bodova, dok su očekivanja u uslužnom sektoru blago prigušena, uz pad indeksa za 0,7 bodova.
Menadžeri predviđaju da će u idućim mjesecima manje zapošljavati, što se očitovalo u padu indeksa koji mjeri njihove procjene zapošljavanja za 3,3 boda.
Neizvjesnost je pak prema njihovoj percepciji bila osjetno izraženija nego u prethodna dva mjeseca, uz rast indeksa EUI za 5,1 bod.
Pesimizam u Europi
Poslovne čelnike u EU i eurozoni zahvatio je pak val pesimizma s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu, probleme u nabavnim lancima i snažan rast cijena energije i sirovina.
ESI je tako u EU potonuo za 5,3 boda, a u eurozoni za 5,4 boda u odnosu na veljaču.
Pesimizam je na oba područja bio najizraženiji među potrošačima, koje muče visoke cijene energije i skok troškova života. Njihovi su indeksi u EU potonuli za 9,4 boda, te za 9,9 bodova u eurozoni.
Pogoršana su i očekivanja u maloprodaji, uz pad indeksa za 4,9 bodova u EU-u, te za 5,3 boda u eurozoni.
Pesimizam su iskazali i menadžeri u industriji, čiji je indeks u EU-u pao za 3,4 boda, dok je u zoni primjene zajedničke europske valute smanjen za 3,7 bodova. Očekivanja u građevinskom sektoru bila su gotovo nepromijenjena.
Optimizam su pokazali samo menadžeri u dominantnom uslužnom sektoru, zahvaljujući ublažavanju epidemioloških mjera, pa je indeks u EU porastao za 1,3 boda, te za 1,5 bodova u eurozoni.
Pesimizam se prelio i na očekivanja zapošljavanja, uz signal menadžera da će u nadolazećim mjesecima trebati manje novih radnika. Indeks EEI pao je tako u ožujku za 1,1 bod u EU, te za 0,9 bodova u eurozoni.
Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji iznimno su pojačali neizvjesnost na oba područja, čiji su indeksi porasli za 10,7 bodova u EU-u, te za 11,1 bod u eurozoni.