Kako piše Financial Times 90 posto svjetskog brodarskog prijevoza pokriveno je osiguranjima izdanima u Europi i to je poanta novih sankcija - bez osiguranja ruski brodovi neće moći slobodno ploviti svijetom tj. puno osiguranje moći će dobiti samo oni brodovi na kojima je nafta koja će se prodati po 60 dolara po barelu ili niže.

Turske vlasti to pak ne zanima jer ne planiraju puštati nikakve neosigurane brodove - u slučaju katastrofe, izlijevanja nafte ili bilo kakve nesreće Ankara bi morala na svoj račun sanirati svu štetu koju može napraviti neosigurani brod.

Prema izvorima Financial Timesa, Prometna gužva na Bosporu u Istanbulu prema Mediteranu već su napravili 'prometnu gužvu'.

U dopisu koji je turska vlada izdala još sredinom studenog, inzistira se da svi brodovi koji će prolaziti kroz Bospor imaju puno osiguranje pa iako to značilo kršenje EU sankcija. To je ključ problema - Tuska ne pušta tankere bez punog osiguranja, a EU osiguranja ne mogu osigurati ruske brodove jer krše zapadne sankcije.

Prometna gužva kod Bospora i Dardanela počela je još 29. studenog kad su turske vlasti odbile propustiti prvi ruski neosigurani brod, a do danas ih se nakupilo 19. Turske vlasti su za sad bez komentara na 'prometnu gužvu' u Crnom moru.

Moskva je pak poručila kako naftu neće prodavati ispod razine od 60 dolara po barelu jer je to put u destabilizaciju tržišta, nestašice i smanjenje investicija.

Isto tako, Rusija je okupila 'flotu iz sjene' u kojoj je oko sto tankera kojima će pokušati zaobići zapade sankcije ploveći bez osiguranja ili će ih osigurati tvrtke iz neutralnih zemalja. FT je od izvora doznao da su ruski osiguravatelji potvrdili osiguranje kod nekoliko brodova koji su neometano prošli kroz tjesnace dok su trenutačno blokirani samo brodovi koji su pod djelomičnim osiguranjem kompanija iz EU-a ili ga uopće nemaju.

Sankcije na uvoz ruske nafte morem jedna je od najtežih odluka koju je Europska unija donijela u gospodarskom ratu protiv režima Vladimira Putina, a koji izvozom energenata financira rat u Ukrajini. Sankcije na uvoz nafte trebale bi Moskvi zadati teški udarac, no mnogi ekonomisti smatraju da si Europa, u kojoj divlja inflacija i prijeti recesija, ovim sankcijama puca u nogu.

U Bruxellesu kažu da će se zabranom uvoza tankerima pokriti 90 posto ruskog izvoza u Europu te da je ruski izvoz nafte u EU već značajno pao te sad iznosi 1,5 milijuna barela u odnosu na 3,95 milijuna barela u predratnom razdoblju. To ne znači da je Rusi počeli gubiti novac jer su preusmjerili naftu u Kinu i Indiju.

Ograničenje cijena barela nafte na 60 dolara također nije zapisano u kamen te će ta cijena biti klizna u odnosu na cijene nafte na robnim burzama. Neki ekonomisti misle da barel od 60 dolara nimalo ne pogađa Ruse jer se njihova nafta i inače prodaje jeftinije u odnosu na referentne cijene na zapadnim burzama; prošli tjedan barel ruske nafte stajao je 52 dolara, čega je vrlo dobro svjestan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te stalno ponavlja da su ove sankcije 'slabe'.

Ako se zbog uvoza nafte ne dogodi ništa dramatično, EU bi se mogao naći u popriličnim problemima 5. veljače, kad na snagu stupa zabrana uvoza naftnih prerađevina. Treba znati da 60 posto dizela koji se potroši u Europi dolazi iz Rusije i da nema nekih velikih alternativa pa bismo usred zime mogli imati nestašicu tog goriva koje se koristi za prijevoz, industriju, ali i grijanje.