Hrvatski sabor danas bi trebao nastaviti sjednicu raspravom o Mostovu prijedlogu izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji se pred zastupnicima nalazi u drugom čitanju. Raspravom o državnim arhivima Sabor ulazi u najburniji tjedan u ovom sazivu, u kojemu se očekuje rasprava o oporbenom prijedlogu o iskazivanju nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, o opozivu Mostova predsjednika Sabora Bože Petrova, kao i mogućem izglasavanju povjerenja HDZ-ovu Gordanu Jandrokoviću kao novom predsjedniku Sabora
Aktualnoj krizi vlasti s neizvjesnim ishodom prethodila je dramatična prošlotjedna sjednica vlade na kojoj su trojica Mostovih ministara na sjednici Vlade odbila podržati HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića, čiji opoziv traži oporba, a premijer Andrej Plenković kao 'odgovor' je promptno razriješio Mostove ministre i državne tajnike iz njihove kvote.
Rješenje krize tako sada ovisi o ishodima triju mogućih glasovanja u Saboru – oporbenom prijedlogu o iskazivanju nepovjerenja Zdravku Mariću, o opozivu Mostova predsjednika Sabora Bože Petrova, kao i mogućem izglasavanju povjerenja HDZ-ovcu Gordanu Jandrokoviću kao novom čelniku Sabora, a sukladno tome postoje i tri "scenarija" ishoda.
Prema prvom, HDZ skuplja natpolovičnu većinu od 76 zastupničkih ruku, pa Marić ostaje i dalje ministar, pri čemu bi HDZ krenuo na rušenje čelnika Sabora Bože Petrova i pokušao na njegovo mjesto 'ustoličiti' Jandrokovića, a zastupnici bi otišli na saborsku stanku koja bi trajala do poslije lokalnih izbora 21. svibnja.
Po drugom scenariju, koji bi se mogao dogoditi ako vladajući HDZ ne bi skupio potrebnih 76 ruku da 'sačuva' Marića, a oporba pak ne bi imala isto toliko da ga sruši, moglo bi doći do 'taktiziranja' kako bi se cijela priča odgodila do iza lokalnih izbora. HDZ bi pri tome mogao krenuti na rušenje Petrova, za kojeg već ima osiguranih 79 ruku u Saboru, no Petrov kao predsjednik Sabora je taj koji može odlučiti hoće li ili ne otvoriti raspravu o zahtjevu za svojim opozivom. Takav scenarij istovremeno ne podrazumijeva da bi HDZ riskirao i pokrenuo pitanje izbora novog predsjednika Sabora, s obzirom da ne postoji nikakva ustavna i poslovnička obveza o njegovu izboru, pa na na lokalne izbore mogu i bez šefa Sabora.
U trećem slučaju, kada bi se u Saboru 'srušilo' ministra Marića, premijer Plenković po Ustavu bi bio dužan predložiti svog novog ministra ili pak podnijeti ostavku, a ne učini li to, bilo koji zastupnik mogao bi predložiti "samoraspuštanje" Sabora. Prođe li takav scenarij, predsjednik Sabora dužan je o tome obavijestiti predsjednicu Republike, koja treba donijeti odluku o raspisivanju novih izbora. Ona će tako odrediti datum, s time da do izbora mora proći najmanje 30 dana.
U slučaju pak da premijer podnese ostavku, počinje teći 30-dnevni rok za okupljanje nove većine, a ne uspije li to, po isteku tog roka predsjednica raspisuje nove izbore do kojih mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana.
Koji će se od tih scenarija i dogoditi posve je neizvjesno.
