U trenutku u kojem se pažnja globalne politike okrenula zdravstvenim pitanjima i uobičajene političke razmirice dale prednost borbi s pandemijom koronavirusa Kina je iskoristila šansu kako bi ojačala pritisak na područjima na kojima i dalje postoji zdrav otpor središnjim vlastima u Pekingu. Ovog puta na meti se našao Hong Kong. Krajem tjedna parlament u Pekingu odobrio je uvođenje novog zakona, za koji mnogi tumače da će bitno smanjiti autonomiju ovog tzv. posebnog administrativnog područja.

Ključni detalji zakona tek će biti poznati jer se za sada radi o nacrtu odluke koju će razraditi i dopuniti Komunistička partija. No, prema dostupnim tumačenjima, zakon će omogućavati Pekingu da prvi put u Hong Kong smjesti svoje policijske i špijunske snage. One će imati ovlasti procesuiranja građana koje se osumnjiči da rade protiv države, zalažu se za odcjepljenje, planiraju terorističke akcije ili ih se smatra agentima stranih država.

Nakon što je više od 150 godina bio pod kontrolom Velike Britanije 1997. godine Hong Kong se vratio pod kinesku vlast s obećanjem Pekinga da će grad zadržati svoju vlast i autonomiju i to pod sintagmom 'jedna zemlja, dva sustava'. Peking je usprkos tome u posljednja dva i pol desetljeća suptilnim potezima polako jačao svoj utjecaj u bivšoj koloniji. Kad se u jednom takvom potezu sredinom prošle godine zakonom pokušalo dozvoliti izručivanje bjegunaca matičnoj Kini, u Hong Kongu su započeli redovni masovni prosvjedi koji nisu prestali ni danas mada je aktualna epidemija ponešto otežala njihovo organiziranje i održavanje.

Neovisno pravosuđe jedan je od glavnih razloga za to što Hong Kong danas ima status financijskog i trgovačkog središta. Tvrtke znaju da poslovne sporove rješavaju neovisni sudovi i to po pravilima koja su unaprijed poznata. No ojača li u gradu utjecaj pekinških partijskih vlasti, Hong Kong bi mogao postati bitno manje privlačan za biznis.

Najavljeni zakon stoga je već izazvao reakcije u svijetu. Glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona kazao je da je Velika Britanija 'vrlo zabrinuta' zbog novog zakona koji predstavlja rizik za princip 'jedna zemlja, dva sustava'. Iz Japana je stigla izjava da su 'ozbiljno zabrinuti' zbog poteza Pekinga jer je Hong Kong 'vrlo važan partner' te se tamošnja demokracija i stabilnost moraju održati.

Dosad najglasnija kritika stiže iz Sjedinjenih Američkih Država. Državni tajnik Mike Pompeo kazao je da nova pravila znače da se Hong Kong s aspekta američkog prava više neće moći tretirati odvojeno od matične Kine. Takvo tumačenje odluke moglo bi imati ozbiljne posljedice za status Hong Konga kao gospodarskog središta. 'Nijedna razumna osoba ne može danas smatrati da Hong Kong ima visoku razinu autonomije od Kine ako se pogledaju činjenice', izjavio je Pompeo.

Prema američkim zakonima, Hong Kong ima preferencijalni status u odnosu na Kinu. Grad je zasad bio izuzet od carina koje je SAD nametnuo kineskim kompanijama u proteklih dvije do tri godine. Prema podacima iz 2018., vrijednost trgovinske razmjene između SAD-a i Hong Konga kretala se oko razine od 66 milijardi dolara. Hong Kong je važno odredište za američku vinsku industriju, govedinu i poljoprivredne proizvode. S druge strane, SAD iz Hong Konga uvozi strojeve i plastične proizvode.

Ukidanje posebnog statusa Hong Kongu posebno je važno s aspekta izvoza osjetljive tehnologije. Ako hongkonške tvrtke više neće moći uvoziti takve proizvode iz SAD-a, grad će izgubiti jednu od svojih velikih prednosti u odnosu na matični dio zemlje. Promijenjen stav američkih vlasti potencijalno može dovesti i do promjene stavova drugih zemalja iako zasad ne treba očekivati da će međunarodne institucije, poput Svjetske trgovinske organizacije, Svjetske banke ili Međunarodnog monetarnog fonda, drukčije tretirati taj grad. Velik dio gospodarskog uspjeha koji uživa ovaj grad od 7,5 milijuna stanovnika proistječe iz njegove sposobnosti da privuče strane investicije i iskoristi prednosti koje dolaze s činjenicom da mnoge međunarodne kompanije imaju sjedište u njemu.

Potezi kineskih vlasti koji bi mogli smanjiti autonomiju pravnog sustava Hong Konga time će ugroziti i njegovu ekonomiju. Prilikom predaje vlasti 1997. godine Hong Kong je predstavljao 18 posto ukupne kineske ekonomije. Zbog snažnog rasta ostatka privrede u međuvremenu njegov udio danas je tek tri posto i čini se da taj smanjeni gospodarski utjecaj vlastima u Pekingu daje slobodu u potezima od kojih bi se ranije možda suzdržavali. No takvo ponašanje kineskih vlastodržaca ima puno šire posljedice jer daje naslutiti da bi se pritisak mogao pojačati i na drugim područjima koja žele zadržati svoju autonomiju, posebno Tajvanu.

U trenucima u kojima je dio globalne politike požurio optužiti kineske vlasti za neodgovoran pristup pandemiji, i kad Kina pokazuje manjak volje za suradnjom na više polja – od zdravstva do trgovine – dodatni potezi koji će izazvati kritike među velikim igračima idu na štetu Kine i njenog statusa u svijetu. Umjesto da globalnu krizu poput pandemije iskoristi za jačanje suradnje i povjerenja, Kina se nažalost okreće u drugom smjeru. Nakon Wuhana, Hong Kong bi mogao postati sljedeća žrtva.