Trećina je Vladine mjere ocijenila dvojkom, 23,6 posto njih trojkom, a samo 1,7 posto četvorkom. Ocjenu odličan Vladi su dodijelili u samo tri tvrtke od 406 poslovnih subjekata, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, odnosno 0,7 posto.

Ipak, na pitanje kako se njihova tvrtka nosi s recesijom, samo je 12,6 posto dalo najnižu moguću ocjenu, a većina ih se (43,6 posto) odlučila za ocjenu dobar.

Na pitanje kakva su njihova očekivanja za idućih šest mjeseci, više od polovine odgovorilo je kako misle da će stanje ostati isto. Od novih pogoršanja strahuje 25,9 posto, dok optimističan stav da će se situacija u gospodarstvu poboljšati dijeli 17 posto ljudi.

Od njihova donošenja krajem veljače, Vladine antirecesijske mjere nisu dočekane s oduševljenjem među poduzetnicima, a većina ekonomskih stručnjaka ocijenila ih je tek kao kozmetičke mjere.

Tako je Vladimir Ferdelji, predsjednik HUP-ove Croindustrije, bio vrlo kritičan i upozorio da se nijedna od Vladinih antirecesijskih mjera ne provodi. Zahtjevi poduzetnika za smanjenje poreza i doprinosa, kao i za sudjelovanje države u isplaćivanju naknada za skraćeni radni tjedan, nisu prihvaćeni.

Nije provedena jedna od najvažnijih mjera - osiguranje likvidnosti javnih poduzeća - čime bi se osiguralo normalno funkcioniranje privatnog sektora, jer država u ovom trenutku gospodarstvu duguje čak 15 milijarda kuna. Prema podacima HGK-a, nepodmirene naloge za plaćanje, u ukupnom iznosu od 16,2 milijarde kuna, u travnju je u Hrvatskoj imalo 22.478 pravnih osoba, s ukupno 41.074 zaposlena. U odnosu na mjesec prije, iznos dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba povećan je za 629,6 milijuna kuna, a broj blokiranih tvrtki uvećan je za 582.

Osim rebalansa proračuna, mjere koja je provedena, ali, pokazalo se, nedovoljno oštro, jer će se po svemu sudeći ponoviti najesen, ojačala se financijska pozicija HBOR-a, koji će najvjerojatnije osigurati 700 milijuna eura podrške gospodarstvenicima. Vlada je uspješno plasirala euro-obveznice zaduživši se za rekordnih 750 milijuna eura, uz kamatu od 6,5 posto. Većina stručnjaka ocijenila je to ispravnim potezom, jer bi daljnje zaduženje u zemlji potpuno onemogućilo domaćim tvrtkama izvore kapitala, ali je i upozorila da nema mjesta za euforiju i samohvalu vlasti, zbog visine kamata i činjenice da se radi o rekordnom zaduživanju zemlje.

Iako je pompozno najavljeno stezanje remena u javnim poduzećima, sam premijer Sanader priznao je da nije impresioniran učinjenim, jer su prema njegovim riječima HEP, Jadrolinija i Hrvatske ceste postigli uštede od čak 70 posto od plana, dok je prozvao Croatiju osiguranje, HRT, Narodne novine i ACI da se ne pridržavaju programa štednje.

Ništa nije napravljeno niti po pitanju smanjivanja parafiskalnih opterećenja, osim smanjenja doprinosa HGK koje je već bilo objavljeno nekoliko mjeseci prije antirecesijskih mjera. Olako obećano smanjenje parafiskalnih nameta kao što su ZAMP, HRT i spomenička renta ostalo je zasad samo slovo na papiru, a njihova se provedba čini sve manje izglednom. Vlada je najavljivala da će se pozabaviti Registrom neporeznih prihoda, ignorirajući činjenicu da među 245 prihoda nisu ni ubrojeni nekih od spornih, poput ZAMP-a i HRT-a. Čak se i među članovima Ekonomskog vijeća moglo čuti kako je minimalna vjerojatnost da će Vlada pristati na rezanje neporeznih davanja jer se time financiraju veliki institucionalni sustavi kao što su Hrvatske šume, vode i turistička zajednica.

Nedovoljnu učinkovitost antirecesijskih mjera, osim Hendalovog istraživanja, potvrđuje i informacija da Vlada razmišlja o novim antirecesijskim mjerama, koje bi značile dodatno zaduživanje i rast deficita.