Palača Burze otvorena je prije devedeset godina, 18. lipnja 1927. godine, u zgradi koja je danas sjedište HNB-a. Građena je prema projektu poznatoga hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića, a sama funkcija zgrade zahtijevala je monumentalnu građevinu.

Vijeće burze raspisalo je natječaj za šest uglednih arhitekata koji su osmislili izgled zgrade čija je gradnja plaćena raznim kreditima i zajmovima koje su vlasnici teško vraćali, pa su za pomoć tražili i tadašnjeg ministra financija.

Kovačić se u oblikovanju koristio elementima klasične arhitekture, čime je monumentalnost dodatno naglasio te je svojim projektom ponudio rješenje za urbanistički koncept za dio grada koji se tada tek razvijao. 

Okrugla dvorana, promjera 21 metar, prekrivena je kupolom, a svjetlo dobiva kroz veliki kružni otvor promjera osam metara. S arhitekturom i poviješću zgrade posjetitelje je upoznala povjesničarka umjetnosti i antropologinja Ines Merkl.

Dok je postojala robna burza, u dvorani su bile telefonske kabine za brokere - danas su na tom mjestu police za knjige. Ubrzo nakon što je počela s radom, burza je zapala u tešku krizu - prometi su bili premali, mjesta za brokere bilo je i previše. 

Ubrzo, zgrada se iznajmljivala raznim tvrtkama. Za vrijeme petokolonaške Nezavisne države Hrvatske u zgradu je iselilo ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, a burza je izbačena. Nastavila je s radom u Hatzovoj ulici do 1945., kada se gasi. 

Nakon Drugog svjetskog rata u zgradu useljava Hrvatska narodna banka te dio Narodne banke Jugoslavije.