U školske klupe ove godine sjelo je 695 prvašića manje nego lani, ali je taj minus gotovo dvostruko manji nego prošle godine. Tada je upisano 1173 učenika manje nego 2016. Šest gradova ove godine ima veći broj prvašića nego što ih je bilo prošle, a smanjeni su i minusi u onima koji imaju manje učenika
Ove godine u prve razrede upisano je 695 prvašića manje nego lani, ali je taj minus gotovo dvostruko manji u odnosu na prošlu godinu, kada je u školske klupe prvi put sjelo čak 1173 učenika manje nego 2016. Otkriva to terensko istraživanje gradonačelnik.hr, a podaci su prikupljeni izravno iz hrvatskih gradova u prva dva tjedna nastave.
Porast broja prvašića bilježi se u 44 hrvatska grada, šest manje nego lani. Dok su prošle godine najveći plus bilježili Dubrovnik i Vukovar s 46 i 42 prvašića više u odnosu na godinu prije, ove godine rekorderi su Osijek sa 67, Slavonski Brod s 51 te Solin, koji ove godine ima 40 prvašića više nego 2017.
Čak 929 prvašića upisano je u osječke škole, što je 67 više nego prošle godine, kada ih je bilo 862 te je zabilježen minus od čak njih 48 u odnosu na 2016.
'To je za naš grad u neku ruku utješna nagrada. Osijek se stabilizirao u posljednjih nekoliko godina. Trendove rasta primjećujemo i u drugim segmentima življenja, ali bilo bi posve krivo pripisati si nekakve zasluge za mjere Grada kojima se pomaže mladim obiteljima. Iako kao jedinica lokalne samouprave pomažemo i mladim obiteljima, u budućnosti moramo učiniti puno više. Možda ne toliko samim mjerama usmjerenim izravno na mlade obitelji, već svim svojim aktivnostima, usmjerenima i prema obrazovanju, kulturi, sportu i poduzetništvu', komentirao je brojke osječki gradonačelnik Ivan Vrkić.
Rekorderski niz s prvašićima nastavlja Velika Gorica (+29), Omiš (+27), Ogulin (+23), Šibenik (+23), Kaštela (+19), Sveta Nedelja (+18) i Valpovo (+17). Kada se gledaju apsolutne brojke, 23 grada ove godine bilježe dvoznamenkasti rast broja prvašića dok ih je lani bilo 16.
Iako se brojke mijenjaju, ovisno o godini i generaciji, vrlo malo gradova, ističe se u analizi, ima stabilan i kontinuiran višegodišnji trend. Među takve gradove ubrajaju se Solin, Kaštela, Čakovec, Pazin i Cres, koji već treću godinu zaredom bilježi rast broja prvašića.
'Ovakvi trendovi i titule vesele, ali i obvezuju na još predaniji rad kako bismo mladim obiteljima osigurali ugodniji i bolji život', govori Dalibor Ninčević, gradonačelnik Solina, najmlađeg grada u Hrvatskoj, u kojem je prosječna dob stanovnika 35,4 godine te su rekorderi po prirodnom prirastu.
U ovogodišnjem solinskom proračunu osigurano je 1,3 milijuna kuna za niz socijalnih i pronatalitetnih mjera, čime, kako dodaju u Solinu, potvrđuju da su grad djece i mladih. Uz naknadu za bebe, uveli su novčane potpore za roditelje za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od prve do treće godine života djeteta, kao i mjesečnu financijsku pomoć obiteljima s četvero i više djece.
'Upravo zbog toga što nastojimo potaknuti demografske trendove, ove godine pokrenuli smo nove projekte kojima želimo zadržati mlade u našem gradu, pomoći im u rješavanju stambenog pitanja i stvoriti što bolje uvjete života. Bilo da je riječ o gradskim stanovima za mlade obitelji ili gradskim zemljištima za gradnju obiteljskih kuća, 5000 kuna vrijednoj opremi za prvo dijete ili povećanim naknadama za novorođenče, želimo pomoći obiteljima, smanjiti im troškove u rješavanju onih najvažnijih životnih pitanja te pokazati kako mogu računati na pomoć Grada. Veći broj prvašića ove godine pokazuje da smo na putu ostvarenja tog cilja', govori Mirko Duspara, prvi čovjek Slavonskog Broda, u kojem je zabilježen veliki skok među prvašićima.
Ove godine upisano ih je 51 više nego lani, kada su bili u minusu za njih čak 138 u odnosu na 2016.
Pozitivne trendove bilježe i u Ogulinu. Ondje nije samo čitav razred prvašića više nego lani, njih 23, nego kontinuirano raste i broj vrtićanaca.
Na rekordersku listu porasta prvašića upisala se ove godine i Velika Gorica. U školske klupe u njoj je prvi put sjelo 29 učenika više nego lani, kada su imali minus od njih 46.
'Naši osnovnoškolci i ove školske godine dobili su besplatne udžbenike, radne bilježnice te udžbenike za izborne predmete zahvaljujući suradnji Grada i Zagrebačke županije. Za školstvo izdvajamo 40 posto proračuna, ali mnogo ulažemo i u modernizaciju objekata, snosimo troškove prijevoza učenicima osnovnih škola i troškove za školu plivanja te brojne druge obrazovne i sportske programe', govori gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.
I u Šibeniku se hvale time kako su djeca njihova budućnost. U ovome gradu u prvi razred je upisano 469 učenika, za razliku od prošle godine, kada ih je bilo 446.
'Šibenik nastoji u kontinuitetu raditi na ostvarenju kvalitetnijih uvjeta za život i obrazovanje naših mališana', napominje šibenski gradonačelnik Željko Burić, dodajući kako su u ovoj godini za financiranje programa osnovnog školstva izdvojili gotovo 13 milijuna kuna te osigurali produženi boravak za tri razreda u dvije osnovne škole.
Gledajući postotne promjene, navodi se u istraživanju stranice gradonačelnik.hr, prednjači Vrlika s promjenom od čak 55,6 posto (s prošlogodišnjih devet na 14 prvašića upisanih ove godine), Kraljevica s 40,7 posto (s 27 na 38) te Lipik s 35,5 posto (s 31 na 42 prvašića ove godine).