Plan za budućnost Agrokora, koji je u ponedjeljak predstavila izvanredna uprava, obuhvaća prodaju neperspektivnih dijelova koncerna. Riječ je o 80 kompanija koje se bave turizmom, zdravstvom, građevinom, energijom i drugim sporednim djelatnostima, čijom prodajom se u iduće četiri godine planira skupiti minimalno 40 milijuna eura
Prema riječima Ante Ramljaka, Agrokor nije došao u probleme jer su tvrtke iz prehrane, maloprodaje i poljoprivrede loše poslovale, već zato što je Ivica Todorić iz tih kompanija izvlačio operativnu dobit i na osnovi njih se zaduživao, plasirajući novac u kompanije koje 'nisu imale smisla'.
Stoga je izvanredna uprava odlučila ponuditi na prodaju sve kompanije koje ne spadaju u jednu od tri osnovne djelatnosti (prehrana, poljoprivreda, trgovina) ili nemaju poslovnu perspektivu u okviru koncerna. Na listi za odstrel našlo se 80 kompanija uvrštenih u zajedničku 'košaru' pod nazivom Agrokor Portfolio Holdings (APH), koje su lani ostvarile 203 milijuna eura prihoda. U APH je ušla 41 kompanija s aktivnim poslovanjem, 23 kompanije koje operativno ne posluju, ali posjeduju različitu imovinu te 16 neaktivnih (fiktivnih) društava.
vezane vijesti
Od vruće robe koja će se naći na bubnju najvrednija je ona vezana uz turizam i putovanja. Turistička zlatna koka je kompanija Karisma Hotels Adriatic, koju je Agrokor osnovao 2012. s grupom TUI i meksičkom tvrtkom Karisma Resort International. U pet godina kompanija s temeljnim kapitalom od 110 milijuna kuna realizirala je nekoliko značajnih akvizicija na dubrovačkom području (Hotel Koločep, Hoteli Živogošće i Hoteli Plat) s ciljem rekonstrukcije i modernizacije kapaciteta. S obzirom na to da je većim dijelom riječ o projektima u tijeku koji zahtijevaju velika ulaganja (samo projekt obnove Hotela Plat vrijedan je 428 milijuna kuna), logično je da Agrokor svoj udjel u kompaniji ponudi partnerima.
U segmentu putovanja Agrokor je vlasnik turističke agencije Adiatica.net, u čijem sastavu su dubrovački Atlas i ljubljanski Kompas. Agrokor je u turoperatorski biznis uložio golema sredstva, ali tvrtke i dalje opterećuju značajni financijski problemi. Uzimajući u obzir reputaciju i značajan udjel na regionalnom tržištu, vjerojatno će se pojaviti zainteresirani strateški ulagači, ali zbog velikih dugova ne treba očekivati osobito bogat ulov.
Solidan interes kupaca može se očekivati i za Agrokorov energetski biznis, u koji je Ivica Todorić uložio oko 160 milijuna kuna. Riječ je o kompaniji Agrokor – Energija, putem koje su realizirana ulaganja u pet bioplinskih elektrana što koriste nusproizvode i otpadne tvari iz poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Koncern posjeduje i manjinski udjel od 35 posto u tvrtki A.N.P. energija, koja također investira u bioplinske elektrane.
Na bubnju se našla i Solana Pag, najveći proizvođač morske soli u Hrvatskoj. Najveći dio proizvodnje plasira se na hrvatsko tržište, ali su proizvodi prisutni i na tržištima susjednih zemalja te u SAD-u i Kanadi. Kompanija ima dobru tržištu poziciju, posluje s dobiti i nisko je zadužena.
U neperspektivnom portfelju je i građevinska tvrtka Projektgradnja, koju je Agrokor stekao 2015. kroz predstečajnu nagodbu. I nakon nagodbe kompanija je prezadužena pa joj je za ozdravljenje nužno potreban strateški investitor.
Dobra prilika za ulagače je kompanija Zagreb plakat, tržišni lider u vanjskom oglašavanju, u kojem je Agrokor manjinski suvlasnik (49 posto) sa Zagrebačkim holdingom (51 posto). Tvrtka je nisko zadužena te bilježi stalni rast prihoda i dobiti. Lani je ostvarila promet od 34,3 milijuna kuna i rekordnu dobit od 10,6 milijuna kuna.
Znatno manje atraktivna 'udavača' je Poliklinika Aviva. Riječ je o zdravstvenoj ustanovi koju je Agrokor 2012. kupio od osiguravajućeg društva Basler. Međutim nakon preuzimanja klinika je nastavila gomilati gubitke u rasponu od tri do 17 milijuna kuna godišnje. Tvrtka ostvaruje prihode od tridesetak milijuna kuna, ima negativan kapital (- 26 milijuna kuna), a opterećena je kratkoročnim dugom od 39 milijuna kuna.
Među kompanijama pripremljenim za prodaju krije se i uspješna informatička tvrtka mStart, koja pokriva Agrokorove potrebe za IT rješenjima, a svoje usluge pruža i drugim klijentima. Kompanija je 2015. ostvarila 179 milijuna kuna prihoda, uz dobit od 39 milijuna kuna. Uteg koji značajno obezvređuje kompaniju je zajam prema matici od 55 milijuna kuna.
U portfelju namijenjenom prodaji nalazi se i 201 nekretnina. Između ostaloga, na listi je 21.609 kvadratnih metara uredskog prostora, 30.341 kvadratni metar industrijskih nekretnina i 160 hektara zemljišta. Međutim riječ je o nekretninama koje su već duže vrijeme na bubnju pa ne treba očekivati neki značajniji financijski učinak od njihove prodaje.
Od prodaje kompanija i imovine izvanredna uprava planira skupiti oko 40 milijuna eura u četiri godine, što predstavlja prilično skroman iznos u odnosu na ogromne dugove koncerna. U Agrokoru napominju da je riječ o konzervativnom pristupu, a da bi ulov mogao biti bogatiji, signalizira vijest o prodaji vile Castello za 8,1 milijun eura.
Međutim treba voditi računa o tome da rasprodaja neperspektivnog portfelja obuhvaća ne samo prihode, nego i troškove likvidacije gubitaša za koje se neće naći kupci i kompanija bez operativnog poslovanja, što će u konačnici umanjiti pozitivne efekte prodaje.
Otežavajuću okolnost čine i brojne prepreke koje otežavaju prodaju, poput slučajeva sudskog osporavanja vlasništva, brojnih založnih prava, ograničenja prodaje prije nagodbe te problematičnih transakcija iz prošlosti.
