Usprkos značajnom smanjenju aktivnosti u građevinarstvu u recesijskim godinama, ovaj sektor još uvijek zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu, ističu analitičari Ekonomskog instituta Zagreb. Građevinarstvo u strukturi ukupnog gospodarstva sudjeluje s udjelom od oko 4,8 posto, a zapošljava 101.374 osoba što čini 7,1 posto ukupnog broja zaposlenih.

Nakon dugotrajne krize, posljednjih godina obujam građevinskih radova i zaposlenost bilježe blago rastući trend pri čemu je oporavak najizraženiji u stanogradnji o čemu svjedoči podatak da je u prošloj godini ukupno izgrađen 10.141 stan, što je za čak 19,4 posto više u odnosu na 2017. Osjetno je porasla i aktivnost u segmentu gradnje hotela, industrijskih pogona i skladišta.

Nasuprot tome, nedostatak velikih infrastrukturnih projekata (uz iznimku izgradnje Pelješkog mosta) i negativna demografska slika praćena odljevom mladih ljudi iz zemlje, sprečavaju snažniji zamah građevinskog sektora. Stoga su brojke još uvijek osjetno ispod onih iz predrecesijskih godina. Za usporedbu, vrijednost je građevinskih radova u 2018. godini iznosila 17,7 milijardi kuna, a u 2008. godini 27,8 milijardi kuna.

Povećana aktivnost u izgradnji stambenih i nestambenih zgrada, prikazana kroz poslovanje deset vodećih kompanija, ogleda se prije svega u kontinuiranom rastu ukupnih prihoda, koji su u razdoblju od 2015. do 2018. skočili za 35 posto (sa 3,69 na 4,99 milijardi kuna). Istovremeno, broj zaposlenih rastao je znatno sporijim tempom od 14,8 posto.

Unatoč pozitivnim pomacima, građevinske tvrtke opterećene su brojnim problemima. Uz financijske slabosti (niska likvidnost, vioska zaduženost), domaći građevinari zaostaju u tehnološkom razvoju pa više ne mogu preuzimati financijski i tehnološki zahtjevne projekte poput Pelješkog mosta već oni u pravilu odlaze stranim kompanijama.

Sve više je prisutan i problem nedostatak radne snage na domaćem tržištu zbog čega vlada iz godine u godinu povećava kvote za uvoz radnika iz inozemstva. U 2019. građevinske tvrtke mogle angažirati 18.800 stranaca, a za sljedeću godinu najavljuje se potpuno ukidanje kvota i slobodan uvoz radne snage.

Posljednjih godina s tržišta su nestali nekadašnji građevinski divovi poput Industrogradnje, Konstruktora, Viadukta i Hidroelektre, a brojne nekad uspješne kompanije prošle su mukotrpne postupke predstečajnih nagodbi i nepovratno izgubile tržišne udjele.

TABLICA

Danas vodeću poziciju među graditeljima u visokogradnji zauzima zagrebački Kamgrad s prihodima od 1,5 milijardi kuna i dobiti od 81 milijun kuna. Riječ je o tvrtki u vlasništvu Dragutina Kamenskog koja zapošljava više od 800 radnika. Glavninu poslova baziraju na izgradnji turističkih, uredskih, prodajnih, proizvodnih i skladišnih objekata za poznate investitore, a grade i stambene i poslovne zgarde za vlastitu prodaju te iznajmljivanju poslovnih prostora.

Na drugoj poziciji je austrijski Strabag koji djeluje u svim područjima građevinarstva. Premda glavninu prihoda ostvaruje u visokogradnji, Strabag je poznatiji po velikim infrastrukturnim projektima (autocesta Zagreb-Macelj, dionice autoceste Split-Ploče, pročistač otpadnih voda u Zagrebu, most kopno-Čiovo). Posljednjih nekoliko godina Strabag bilježi kontinuirani rast prihoda uz nisku profitabilnost. Iznimka je prošla godina kada je ostvario solidnu dobit zahvaljujući financijskim prihodima od ulaganja u poduzetnike unutar grupe.

Među domaćim građevinarima, uz vodeći Kamgrad, najbolje stoji križevački Radnik, koji je u 2018. u 2018. ostvario 464 milijuna kuna poslovnih prihoda i čistu dobi od 27 milijuna kuna. U odnosu na konkurenciju bilježi osjetno višu profitnu maržu, a prednjači i po niskoj zaduženosti i zavidnim pokazateljima likvidnosti.

Dobre pokazatelje ima i GIP Pionir, zagrebačka tvrtka specijalizirana za investiranje i izgradnju stanova s visokim tržišnim udjelom u Zagrebu. Prihodi kompanije u vlasništvu Ranka Predovića i Daniela Hrnjaka u 2018. dosegnuli su 464 milijuna kuna uz snažan rast od 34,5 posto. Unatoč niskim profitnim stopama, GIP Pionir je financijski stabilna kompanija s visokim koeficijentom likvidnosti što je rijetkost u građevinskom sektoru.

Sredinu ljestvice top 10 najvećih dijele dva gubitaša, Zagreb – Montaža i Tehnika. Zagreb – Montaža već dvije godine posluje s gubitkom, a lani je pretrpjela i snažan pad prihoda. Nekadašnji građevinski div Tehnika u još većim je financijskim problemima zbog kojih je ove godine pokrenula postupak predstečajne nagodbe.

Snažnu ekspanziju bilježi zagrebački Ing-grad. Kompanija u vlasništvu Branislava Brizara lani je ostvarila 300 milijuna kuna prihoda, uz rast od 57 posto. Tvrtka kontinuirano posluje s dobiti, ali uz nisku profitnu maržu.