'Izmjene ovog zakona bile su nam jedan od ključnih zadataka prije početka ovogodišnje sezone. Njima smo pojednostavili postojeću proceduru, ali i spriječili moguće zatvaranje velikog broja kampova, a time i radnih mjesta', rekao je ministar turizma Veljko Ostojić povodom usvojenih izmjena i dopuna spomenutog zakona.

Najvažnija izmjena u zakonu je produljenje roka za kategorizaciju kampova do 30. travnja 2015. godine, koji je, prema starim zakonskim odredbama, trebao biti do 9. srpnja ove godine. Zbog neprovedivosti Zakona o turističkom zemljištu u kampovima, koji inače čine četvrtinu ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, trgovačka društva nisu bila u mogućnosti ishoditi rješenje o kategorizaciji što bi, da nije bilo ovih izmjena, uzrokovalo zatvaranje kampova usred ovogodišnje sezone.

U koordinaciji s ostalim ministarstvima, Ministarstvo turizma intenzivno radi na pripremi izmjena i dopuna Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koje će uputiti u proceduru do kraja ove godine. Prihvaćene zakonske izmjene se odnose i na ugostitelje u hrvatskim kampovima kojima je od sada omogućeno nesmetano poslovanje, odnosno dobivanje privremenog rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. To se odnosi na kampove koji se nalaze na zemljištu u državnom vlasništvu, a kojima još nije dana koncesija.

Neke od novosti su i pojednostavljenje i skraćivanje postupka izdavanja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u slučajevima kada, primjerice, u istom poslovnom prostoru ili objektu novi vlasnik želi nastaviti obavljati istu djelatnost. Ranije je, primjerice, ugostitelj koji je unajmio restoran morao ishoditi novo rješenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti unatoč tome što je ugostitelj prije njega u tom istom objektu obavljao istu djelatnost. Sada, ukoliko je riječ o istoj djelatnosti, novi ugostitelj može samo nastaviti s radom. Ova inicijativa jedan je od rezultata niza održanih sastanaka predstavnika Ministarstva turizma i strukovnih udruga u turizmu.

Također, nasljednici iznajmljivača i osobe koje imaju ugovor o darovanju ili uzdržavanju od sada mogu, kao iznajmljivači, nastaviti pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu, što je također jedna od novosti tog zakona. Na taj će se način spriječiti siva ekonomija, odnosno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na crno, što je ranije nerijetko bio slučaj kojem su pribjegavali nasljednici iznajmljivača u situacijama kada građevina, u kojoj se nalazio objekt, nije imala uporabnu dozvolu.

Novost je i povećanje smještajnog kapaciteta u kojem se mogu pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu, po uzoru na razdoblje do 2006. godine. Tako privatni iznajmljivači u svojim apartmanima i kućama za odmor mogu, umjesto ranije do osam, sada imati do 10 soba te umjesto 16 do 20 kreveta, dok je u kampovima broj smještajnih jedinica povećan sa sedam na deset, odnosno s 25 na 30 gostiju istodobno. Tom se izmjenom očekuje da neće doći do smanjenja smještajnih kapaciteta u domaćinstvima, izuzetno važnima u hrvatskom turizmu. Osim toga, na taj će se način spriječiti siva zona poslovanja, koja bi inače utjecala na smanjenje prihoda državnog proračuna te proračuna lokalne i regionalne samouprave, ali i turističkih zajednica, zbog manje naplate obveza iznajmljivača i boravišne pristojbe.

Ukinuta su i dva uvjeta kao razlozi za prestanak rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti (pravo korištenja poslovnog prostora ili objekta te uvjet da objekt ispunjava uvjete sukladno propisu), jer obje mjere provode druga tijela državne uprave.