'HNB ne sudjeluje u političkim pregovorima stranaka, niti želi i može spekulirati o njihovom sadržaju. Možemo samo ponoviti da neovisnost središnje banke ne bi trebala biti predmet političkih ciklusa i pregovora. HNB je ustavna kategorija: u članku 53. Ustava HNB je određen kao središnja banka koja je samostalna i neovisna i o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor', priopćeno je iz banke uz opasku kako do sada nijedna zemlja u EU-u nije dovela u pitanje principa neovisnosti središnje banke.

Dodaju kako se podložnost središnjih banaka političkom utjecaju, odnosno pretakanje političkih interesa u monetarnu politiku, pokazalo skupim za nacionalna gospodarstva.

'Monetarnu politiku drukčije vodi rukovodstvo koje je lako smjenjivo u okviru političkog ciklusa od četiri godine, od onog koje to nije. Upravo zato i mandat guvernera i drugih dužnosnika HNB-a traje šest godina', zaključuju.

Kada su u pitanju pretenzije političara na centralnu banku, ekonomski analitičar Velimir Šonje šalje vrlo jasnu poruku: 'Maknite HNB sa stola.' Šonje precizno objašnjava zašto centralna banka u ovom trenutku ne može biti predmetom političkih pregovora:

'Tri su razloga – europski ugovori, hrvatski Ustav i Zakon o HNB-u. Ta tri pravna akta vrlo jasno govore o nezavisnosti HNB-a, o tome koliki je mandat guvernera i svih članova Savjeta HNB-a i sve dok je Hrvatska članica Europske unije nema načina da se guverner smjenjuje paralelno s politikom. Europa je tako postavljena.'

Šonje zamjera svima koji su temu HNB-a u pregovorima oko formiranja vlade stavili na stol jer su to učinili mimo europskih pravila. 'Zamjeram i onima koji su prihvatili razgovor o tome kao da se pregovara o Hrvatskoj lutriji ili Narodnim novinama', dodao je.

Upitan treba li strahovati od mogućeg mađarskog scenarija, u kojem je premijer Viktor Orban na čelo centralne banke postavio svojeg čovjeka nakon isteka mandata starog guvernera ili moguće smjene guvernera Vujčića izmjenama Zakona o HNB-u, Šonje odgovara:

'Orban je htio maknuti guvernera kada je došao na vlast, ali to nije uspio ni dvotrećinskom većinom u parlamentu. Čekao je da guverneru istekne mandat i onda je namjestio nekog svojeg. Naš Zakon o HNB-u se može mijenjati, pa se direktno ili indirektno može smijeniti guverner, ali u tom slučaju bi slijedila reakcija Europske unije i vjerojatan spor na Europskom sudu pravde zbog kršenja europskih ugovora', zaključio je Šonje.

Dobro upućeni izvor tvrdi da je Milanovićeva izjava u medijima bila prenesena kao da on 'daje HNB'. Kasnije se čulo da je on govorio o svemu što je Most tražio, pa je između ostalog bilo govora i o HNB-u. SDP-ov Peđa Grbin, gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, nedvosmisleno je rekao da centralna banka zbog ustava ne može biti predmetom političke trgovine.

'Ta priča da je Milanović nudio HNB mi nije dovoljno uvjerljiva. Uvijek polazim od toga da cijela priča počinje zato što je Most tražio HNB jer je njime licitirao Ivan Lovrinović', tvrdi naš izvor.

Guste Santini, ekonomski analitičar i poznavatelj bankarskog sustava zabrinut je zbog mogućih promjena monetarne politike:

Ta je promjena nagazna mina. Ja sam poznat kao veliki kritičar centralne banke, o tome pišem zadnjih 25 godina. No moram reći da je opasno govoriti o promjeni monetarne politike u uvjetima kad imamo kreditni rejting koji imamo i kad poslovne banke i država u svađi, u uvjetima kada ćemo imati velikih problema zbog modela rješavanja problema u švicarskim francima i u uvjetima kada se banke suzdržavaju od kreditiranja države', rekao je Santini.

Po njegovim riječima, postoje velika neslaganja u okviru HDZ-a i Mosta: 'Postoje ljudi koji su nezadovoljni radom centralne banke. U Mostu je to Ivan Lovrinović, u HDZ-u Goran Marić. Ako se realizira njihova suradnja, mislim da bi bilo dobro najprije prethodno raspraviti s guvernerom o tome koje su mogućnosti u promjeni monetarne politike kako se ne bi hrvatski kreditni rejting doveo u pitanje.'

Santini objašnjava kako nam vjerovnici određuju štošta pa će sasvim sigurno određivati i monetarnu politiku. 'Bilo kakvo ljuljanje oko centralne banke samo će rezultirati rastom kamatnih stopa. To je jedna od rak-rana hrvatskog institucionalnog okvira, mi plaćamo prevelike kamate. Rizik je rizik, htjeli mi ili ne htjeli, on postoji. Treba vidjeti koje se politike mogu napraviti', rekao je.

Što se tiče promjene guvernera, njegov je mandat određen na šest godina i kada mu mandat istekne, može ga se mijenjati.

'Ali Sabor ga može zamijeniti i prije ako se pokaže da su nezadovoljni njegovim radom. Ono što je bitno je to da se sada treba ponašati razumno i racionalno. Treba vidjeti od čega ćemo imati najveći društveni dobitak. Kada se vlast preuzme, mora se voditi na najjeftiniji i najrazumniji način', rekao je Santini te zaključio originalnom idejom:

'Guverner je već najavio olabavljenu monetarnu politiku. Ja time nisam oduševljen, iako sam svjestan deflacije u Hrvatskoj i da postoji prostor za jednu umjerenu štampariju kuna. Ali ja se zalažem za to da se monetarni potencijal spoji s kreditnom politikom. To znači da bih ja na mjestu guvernera terminski otkupljivao sve ugovorene izvozne poslove. Tako bi izvoznici odmah dobivali novac, koji bi zapravo bio beskamatni kredit, a devize od izvoza bi pripale HNB-u. Tako bismo pojačali izvoznu orijentaciju.'