Najveći poljoprivredni proizvođač i u 2015. je bila Francuska, koja je ostvarila 75,2 milijardi eura ili 18 posto udjela u ukupnoj proizvodnji Unije. Slijede s 13 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Italija i Njemačka, uz 55,2 milijarde eura, odnosno 51,5 milijarde eura. Španjolska je od poljoprivrede ostvarila 45,5 milijarde eura ili 11 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU.

Slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo s 29,6 milijarde ili 7 posto ukupne vrijednosti proizvodnje EU-a. Nizozemska je ostvarila 6 posto, Poljska 5, a Rumunjska 4 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Uniji.

Ukupno je tih osam zemalja u 2015. ostvarilo više od tri četvrtine poljoprivredne proizvodnje u EU.

Najviše je poljoprivredna proizvodnja u 2015. na godišnjoj razini porasla u Latviji, za 8,8 posto, slijede Litva s 5,9 posto, te Cipar s 4,7 posto. Najveći pad vrijednosti zabilježili su Luksemburg, za 9,9 posto, Slovačka, za 9,7 posto, Češka, za 8,6 posto, Njemačka, za 7,8 posto, Rumunjska, za 7,4 posto, te Finska, za 7,3 posto.

U Hrvatskoj je u prošloj godini u odnosu na 2014. vrijednost poljoprivredne proizvodnje oslabila za 0,1 posto, na 2,3 milijarde eura, pokazuju podaci Eurostata. Pritom se proizvodnja usjeva povećala za 1,8 posto, dok je proizvodnja u stočarstvu pala za 2,3 posto.

Na razini Europske unije lani je poljoprivredna proizvodnja smanjena za 1,8 posto, pri čemu je stočarska proizvodnja pala za 5,5 posto. Najviše je u tom sektoru pala proizvodnja mlijeka za 14,4 posto, a izrazitiji pad bilježi se i u svinjogojstvu, za 6,5 posto.

Proizvodnja usjeva u EU blago je porasla u odnosu na 2014. godinu, za 0,9 posto. U proizvodnji povrća ostvaren je skok za 7,2 posto, dok je voćarska proizvodnja porasla 10,4 posto. Istodobno je proizvodnja žitarica pala za 5,6 posto, a krmnog bilja za 4,6 posto.