Prema grubim računicama tportala, podizanjem stope PDV-a na 25 posto prosječnom bi se hrvatskom kućanstvu osnovni životni troškovi povećali za oko 130 kuna. Da bi neutralizirala povećanje troškova barem za najugroženije kategorije građana, Vlada planira smanjiti porezno opterećenje na plaće. Spominje se 'mini porezna reforma' koja bi obuhvaćala povećanje neoporezivog dijela plaće i promjene u poreznim razredima.

Zasad se još ne znaju konkretne brojke, ali barata se povećanjem neoporezivog dijela dohotka sa 1.800 na 2.200 kuna.

Povećanjem neoporezivog dijela plaće omogućio bi se rast neto plaća, ali promjenom poreznih razreda ograničili bi se pozitivni efekti samo na niže plaće. Prema riječima premijera Milanovića, 'koristi bi imali ljudi s plaćama do 8.000 kuna'.

Istovremeno, desetak posto zaposlenih kojima plaća premašuje 8.000 kuna poreznim promjenama bit će dvostruko pogođeni. S jedne strane povećat će im se troškovi života zbog rasta PDV-a, a s druge strane smanjit će im se plaće zbog većeg poreza na dohodak. Kao i uvijek dosad, teret porezne reforme snosit će srednja klasa, čiji su prihodi od rada i dosad bili i apsolutno i relativno pod snažnijim poreznim opterećenjem. 

Najavljene porezne promjene pogađaju i jedinice lokalne uprave i samouprave, kojima pripada najveći dio poreza na dohodak. Iz Vlade poručuju da će im se gubitak nadoknaditi iz državnog proračuna.

Što će se na kraju postići poreznom reformom? Pozitivni efekti na proračunske prihode koje će donijeti povećanje PDV-a potpuno će se izgubiti gubitkom dijela prihoda od poreza na dohodak i najavljenim snižavanjem zdravstvenih doprinosa. Zaposleni s nižim plaćama će biti donekle zaštićeni, a najviše će biti pogođeni oni s višim primanjima. S druge strane, poslodavci će dobiti nešto niže troškove rada, ali više stope PDV-a smanjit će im prihode pa je pitanje hoće li na kraju profitirati.

A kada se uzme u obzir trošak reforme i negativan psihološki učinak povećanja PDV-a, moglo bi se dogoditi da na kraju svi budu na gubitku.