Cijena svega divljaju već mjesecima, ali cijene autoškola, barem u Zagrebu i Splitu, na razinama su prije nekoliko godina, ako ne i niže. Razlog za to, kako doznajemo od naših sugovornika, niz je faktora iako će neki reći da je ključan problem u dampinškim cijenama pojedinih škola koje onemogućavaju njihov rast
'Split je trenutno najgori jer uopće ne pratimo tržišne uvjete. Radi se ispod cijene. U Splitu je od liberalizacije otvoreno dosta novih autoškola te su jednostavno srušile cijene. Kad se kao novi pojaviš na tržištu, onda spustiš cijenu da privučeš kandidate. To je dovelo do toga da se sve pomalo urušilo. Situacija je takva da ne pratimo tržišne uvjete u svakom segmentu, a sve je poskupjelo. Nekakav splitski prosjek je oko 660 eura za kategoriju B.
Naravno, može se naći i niže od toga. Za tih 660 eura govorimo o osnovnoj cijeni s PDV-om bez liječničkog pregleda, prve pomoći, polaganja ispita. To je naprosto neodrživo i vrlo nisko. Znamo da su čak i minimalne plaće išle gore, a cijene goriva, vozila, režijskih troškova da i ne spominjemo', kazao nam je Denis Ožegović, vlasnik splitske autoškole Hajduk.
Kada se osnovnoj cijeni pridodaju svi preostali troškovi, ona za krajnjeg korisnika iznosi oko 860 eura. Ožegović smatra da bi cijena osnovnog dijela trebala biti u rangu prosječne plaće u Hrvatskoj (za siječanj je iznosila 1050 eura, op.a.) te da bi tada to omogućavalo normalno poslovanje.
'Postoji i amortizacija automobila, kao i trošak zaposlenika. Ovaj posao nitko neće raditi ako od njega ne može živjeti. Situacija kakva je sada je, ponavljam, neodrživa. Činjenica je da su cijene u manjim gradovima više jer je konkurencija manja, tako su recimo u Zadru i Šibeniku već preko tisuću eura. Kad upisuju autoškolu, ljudi gledaju puno parametara, od vozila u kojima mogu polagati i instruktora do iskustava u školama, ali na kraju je ključna cijena. Trenutno smo zarobljeni u situaciji koja neće moći opstati', naveo je Ožegović.
vezane vijesti
Petar Matić iz zagrebačkog Capitol Hilla, poput Ožegovića, smatra da je na djelu damping pojedinih škola zbog kojeg većina trpi. Napominje da je zagrebački prosjek između 650 i 700 eura, ali da ima puno 'indijanaca' koji nude školu za oko 600 eura, što je, smatra, ispod svake održive cijene.
'Liberalizacija je donijela to da netko može staviti da osnovna cijena bude i kunu ako želi. I nije to problem. Problem je sustav koji ne omogućuje prepoznavanje kvalitete. Svi troškovi su otišli gore, da ne govorimo o tome da pristojan auto danas košta 20 tisuća eura', naveo je Matić.
Dodao je da se u pandemiji, kada je uvedena online nastava, dogodila situacija da se u pojedinim školama ona uopće nije odvijala, nego bi se kandidatima dao disk da nauče ono što trebaju ili bi se sve podignulo online.
'Pa tko hoće, neka gleda, a tko tako hoće - ne mora. Nije bilo nikakve interakcije. Tako se cijena dodatno srušila. Sve to kao posljedicu dovodi do toga da instruktori odlaze. Ljudi imaju svoju računicu, neki mijenjaju i poslove', pojašnjava Matić.
Tu se, kaže, otvara i niz drugih pitanja, poput prolaznosti na polaganju ispita.
'Moje višegodišnje iskustvo govori da je nekakva prolaznost iz prve oko 70 posto. Mislim da je danas prosjek oko pedeset posto, ali taj podatak treba imati Hrvatski autoklub (HAK), dok je kod ovih škola koje stavljaju dampinške cijene ona između 15 i 20 posto. Kandidati onda moraju uzeti dodatne sate pa ih sve u konačnici košta puno više', smatra Matić.
Kao i Ožegović, drži da bi osnovna cijena s današnjom inflacijom trebala biti u rangu prosječne plaće u Hrvatskoj.
Za razliku od njih, Hrvoje Štrk iz zagrebačke autoškole Rotor smatra da damping nije glavni krivac za cijene kakve su na snazi, već to što sustav ne omogućuje prepoznavanje kvalitetne autoškole.
'Recimo to ovako. Nisu sve autoškole iste, niti sve mogu imati istu cijenu. Postoje razlike u kvaliteti vozila, iskustvu ljudi koji vas vode i nizu drugih faktora. Krajnjem korisniku u konačnici je najvažnija cijena, što je logično, ali sustav je taj koji treba omogućiti prepoznavanje kvalitete, odnosno onoga zašto je kod nekoga cijena niža ili viša', kazao je Štrk.
Smatra da današnje cijene nisu održive iz svih poznatih razloga te da će se posljedično javiti i drugi problem, a taj je da će instruktori odlaziti i nalaziti druge poslove.
'Oko 60 posto cijene je rad ljudi. A ljude treba platiti. Ako oni od svog rada ne mogu živjeti, neće ga raditi, a uz to neće biti ni interesa mladih zainteresiranih za taj posao', zaključio je Štrk.
