Naime, jedna od mjera pomoći fizičkim osobama uslijed pojave epidemije bolesti Covid-19 su i dopune Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koje su stupile na snagu 18. travnja, a kojima je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima za razdoblje važenja posebnih okolnosti (do 17. srpnja 2020.), uz mogućnost produljenja trajanja posebnih okolnosti za dodatna tri mjeseca.

Sukladno zakonskim odredbama, Fina prestaje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na sve fizičke osobe (uključujući i obrtnike i druge koji obavljaju registriranu djelatnost), a iznimno se ovrha nastavlja u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (druga uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (npr. račun pričuve zgrade i sl.).

Ovrha se u odnosu na pravne osobe nastavlja provoditi sukladno Zakonu, ali se ne obračunava zakonska zatezna kamata, objašnjavaju iz Fine.

Broj blokiranih građana na godišnjoj razini manji za 96 posto, a njihov dug za 95 posto

Prema danas objavljenim podacima Fine, krajem svibnja u očevidniku je zbog neizvršenih osnova za plaćanje bilo evidentirano 9.347 građana, s glavnicom duga od 814 milijuna kuna.

Tako je na kraju svibnja blokirane račune imalo 290 građana ili njih tri posto manje nego krajem travnja, a iznos njihova duga je bio manji za 3,1 milijun kuna (0,4 posto).

Na godišnjoj razini, pak, broj građana s blokiranim računima manji je za 96,4 posto, ili za njih 249.886, a iznos njihova duga je manji za 15,8 milijardi kuna, ili za 95,1 posto.

Pribroji li se glavnici od 814 milijun kuna i dug po kamatama od 210,3 milijuna kuna, ukupan dug blokiranih građana krajem svibnja iznosio je nešto više od 1,02 milijarde kuna, što je za 22,1 milijardu kuna manje nego krajem svibnja prošle godine.

Po podacima Fine, najveći dio duga građana kojima su krajem svibnja bili blokirani računi odnosno 434,5 milijuna kuna (bez kamata), odnosio se na dug građana prema građanima kao vjerovnicima.

To je, kako objašnjavaju iz Fine, i očekivano s obzirom da je ovrha nastavljena u slučaju da fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate alimentacije, drugih uzdržavanja koja se naplaćuju u rentama i drugim slučajevima propisanim zakonskim dopunama.

Smanjen i broj blokiranih poslovnih subjekata i iznos njihova duga

Podaci Fine pokazuju i da je krajem svibnja bilo blokirano 7.219 poslovnih subjekata, što je na mjesečnoj razini manje za 360 poslovnih subjekata ili za 4,7 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na lanjski svibanj, to je manje za 11.464 poslovna subjekta, ili za 61,4 posto.

Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata iznosio je 4,1 milijardu kuna (glavnica), što je za 72,6 milijuna kuna, ili 1,7 posto manje nego krajem travnja ove godine, a 2,3 milijarde kuna ili 35,9 posto manje u odnosu na kraj svibnja prošle godine.

Doda li se tom iznosu glavnice i dugovanje za kamatu od 1,2 milijarde kuna, ukupan dug blokiranih poslovnih subjekata krajem svibnja je iznosio 5,35 milijardi kuna.

Podaci Fine pokazuju da kod blokiranih poslovnih subjekata prevladavaju pravne osobe - krajem svibnja u blokadi su bile 6.882 pravne osobe s ukupnim dugom od 5,3 milijarde kuna, od čega se na glavnicu odnosi 4,1 milijarda kuna, a na kamatu 1,2 milijarde kuna.

U blokadi je bilo i 337 fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovu glavnice iznosio 31,4 milijuna kuna, a pribroji li se tomu i 16,4 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba (obrtnika) krajem svibnja je iznosio nešto više od 47,8 milijuna kuna.