Po svemu sudeći, koronavirus će ostaviti duboke ožiljke na hrvatsko gospodarstvo. Poslodavci kao glavne probleme u poslovanju i dalje vide izostanak strukturnih reformi, neizvjesnost i veliku opterećenost raznim fiskalnim i parafiskalnim davanjima, kao i otežan pristup financijskim sredstvima za likvidnost u doba koronakrize, javljaju iz HUP-a.

Nakon izuzetno turbulentne 2020., očekuje nas jednako neizvjesna 2021. godina. Naime, uz 65 posto anketiranih poduzeća koja očekuju pad poslovnih prihoda u 2020. u odnosu na 2019., čak 60 posto anketiranih poduzeća očekuje stagnaciju ili pad poslovnih prihoda u 2021. u odnosu na 2020. godinu. S time da je samo 5 posto poduzeća koja su sudjelovala u anketi odgovorilo da pandemija Covid-19 nije imala utjecaja na njihovo poslovanje.

Za najvažniju mjeru ili politiku Vlade RH koja bi mogla doprinijeti uspješnim rezultatima poslovanja u 2021. poslodavci koji su sudjelovali u anketi odabrali su značajno smanjivanje ili ukidanje neporeznih i parafiskalnih davanja i to čak njih 43 posto, dok 19 posto poduzetnika očekuje veći pristup EU fondovima u narednoj godini. Anketirani poslodavci su nezadovoljni time što još uvijek ne postoji plan objave novih natječaja jer je time uvelike otežano planiranje poslovanja i ugovaranje novih suradnji. Poduzetnici stoga od Vlade očekuju transparentnu objavu dokumenata i planova za narednu godinu.

Najveći pozitivan doprinos poslovanju u 2021. trebao bi imati takozvani peti krug porezne reforme, prije svega smanjenje poreznih stopa u sustavu oporezivanja dohotka. Kao najveće moguće probleme u poslovanju u 2021. godini poslodavci vide različite restriktivne mjere (propise) koji se donose s ciljem smanjenja širenja koronavirusa, pokazalo je istraživanje HUP-a.

U 2020. godini dogodio se značajan pad BDP-a i najveći pad gospodarske aktivnosti u proteklih 20 godina. Tako prosječna godišnja stopa rasta realnog BDP-a u prvih devet mjeseci 2020. iznosi -8,4 posto, što predstavlja peti najveći pad među zemljama EU. Na pad BDP-a najviše je utjecalo smanjenje potrošnje te izvoza, prvenstveno usluga. S obzirom da kriza uzrokovana koronavirusom ne pogađa sve sektore i djelatnosti jednako, očekivani pad hrvatskog gospodarstva u cijeloj 2020. je nešto veći nego što je to slučaj s većinom drugih članica EU. Međutim, ono što je već sad vidljivo jest da zdravstvena kriza nije ni izbliza riješena te da je rast gospodarstva teško za očekivati i u prvoj polovici 2021.. Očekivani rast u drugoj polovici 2021. i u 2022. godini bit će popraćen velikim neizvjesnostima i nejednakim oporavkom različitih sektora.

S obzirom na značaj uslužnih djelatnosti (uključujući trgovinu) za hrvatsko gospodarstvo za oporavak u 2021. itekako će biti potrebno da se oporave i uslužne djelatnosti, prije svega prijevoz i ugostiteljstvo. Iako je izvozni sektor uspio zadržati određenu razinu konkurentnosti i u razdoblju najveće krize, za jači iskorak u ovom dijelu bit će potrebno dodatno ojačati proizvodni sektor kako bi se mogao nositi s konkurencijom iz drugih EU zemalja.

S druge strane, iako su potpore za očuvanje radnih mjesta uspjele spriječiti kolaps na tržištu rada, u 2021. će biti izazovno povećati zaposlenost, što zbog klasičnog kašnjenja oporavka tržišta rada za oporavkom ukupne gospodarske aktivnosti, što zbog ograničene dostupnosti adekvatne radne snage na (domaćem) tržištu rada, ali i potencijalno ograničenog sezonskog zapošljavanja zbog neizvjesnosti vezanih uz oporavak turizma.