Razgovori za posao postaju sve veći izvor frustracija – testiranja su sve rigoroznija, traju satima (ili danima), a nerijetko morate proći i sedam, osam ili čak 'devet krugova Danteova pakla' te onda tjednima čekati na finalnu odluku potencijalnog poslodavca. Zašto je u posljednjih godinu dana došlo do ovakvog trenda i što nam on govori o tržištu rada?
Razgovor s ljudskim resursima, onda s menadžerom za zapošljavanje, pa neočekivana studija slučaja i onda još jedna runda razgovora s menadžerima prije razgovora s direktorom tvrtke – proces zapošljavanja u posljednjih godinu dana postao je iznimno dugotrajan i iscrpljujući.
'Čini se da je to rastući trend u raznim industrijama. Kandidati nikad nisu morali prolaziti tako rigorozne provjere kao sada', rekao je karijerni trener i stručnjak za zapošljavanje Steven Leitch za CNBC.
vezane vijesti
Prema lipanjskom izvješću tvrtki Josh Bersin Company i AMS, vrijeme potrebno za zapošljavanje novog radnika doseglo je 2023. rekordnu razinu. U prvom kvartalu ove godine povećalo se za jedan dan, pa proces zapošljavanja u prosjeku traje 44 dana.
Ovakav trend vidljiv je u posljednje četiri godine, a čini se da u skorije vrijeme neće jenjavati.
Iako nema pravila ni nekog prihvatljivog standarda kad je riječ o broju razgovora, stručnjaci za zapošljavanje s kojima je razgovarao CNBC smatraju da je tri do pet krugova intervjua razumno za nemenadžerske pozicije. To daje dovoljno vremena tvrtkama za procjenu kandidata iz različitih perspektiva, istovremeno poštujući vrijeme koje je on uložio u to.
Što nam ovaj fenomen dugog zapošljavanja govori o tržištu rada? Prije svega odražava njegovu izrazito konkurentsku prirodu.
'Porastom broja onih koji rade na daljinu i sve većim brojem kompetentnih ljudi na tržištu rada, tvrtke postaju sve opreznije i traže više načina za temeljitu procjenu kandidata', smatra Leitch.
Pored toga, ekonomska neizvjesnost je u tvrtkama stvorila tjeskobnu atmosferu, što se posebno odražava na zapošljavanje. 'Zapošljavanje, integracija u tvrtku i obuka su skupi i tvrtke žele biti sigurne da će dobiti pravog kandidata', smatra Richard Lambert, također stručnjak za zapošljavanje s kojim je razgovarao CNBC. Dodaje da tvrtke prihvaćaju taj novi trend i kako bi što preciznije eliminirale pristranost i stvorile pravednije okruženje pri zapošljavanju. Što više razgovora i testiranja, to više podataka o kandidatu.
No predug proces, a onda još duže čekanje na odgovor poslodavca mogu ukazivati na određene manjkavosti u tvrtki, primjerice na to da zapravo ne znaju što žele. Katkad tek tijekom procesa zapošljavanja shvate koju prazninu zapravo treba popuniti. Zbog neodlučnosti i puno neriješenih pitanja onda dodaju još koji krug razgovora kako bi dobili na vremenu. Pored toga se događa da HR (ljudski resursi) krenu s intervjuima prije nego što su dobili zeleno svjetlo za zapošljavanje, pa kandidati nakon tjedana čekanja doznaju da je proces obustavljen i da tvrtka ipak nikoga neće zaposliti. To pak odražava kulturu tvrtke te pokazuje nedostatak interne usklađenosti.
A predugo čekanje na odgovor poslodavca problematično je i onda kada mu ishod nije obustava procesa. 'To može rezultirati gubitkom vrhunskih talenata koji mogu dobiti ponude drugih tvrtki dok čekaju odluku', rekla je Amy Zimmerman, glavna direktorica ljudskih resursa Relay Paymentsa, za CNBC.
