HUP predlaže da se umjesto zabrane propiše obvezan minimalni udio reciklata sukladno prijedlogu HGK ili da se uvede tranzicijski period od pet godina za prelazak na nove tehnologije.

Domaći proizvođači plastičnih vrećica zapošljavaju oko 800 radnika i to često u rubnim i ruralnim područjima Hrvatske, ujedno i na potresom pogođenom području, kazao je direktor HUP-a Damir Zorić. Dodao je kako poslodavci ne drže opravdanim uvoditi zabranu stavljanja na tržište lakih plastičnih vrećica, budući da postoje manje drastične mjere, kojima se neće ugroziti radna mjesta niti dodatno opteretiti okoliš.

"Predlažemo da zakonodavac od proizvođača zatraži minimalni udio recikliranog materijala - za plastične vrećice debljine od 15 do 30 mikrometara u konačnom proizvodu od 50 posto i za plastične vrećice debljine od 31 do 50 mikrometara u konačnom proizvodu od 80 posto. Time bi se dio plastičnog otpada vratio u proizvodni proces u obliku sirovine. Ako se ipak ustraje na zabrani, nužno je osigurati prijelazno razdoblje kako bi se svi dionici pripremili na najbolji mogući način", istaknuo je Zorić.

Podsjetio je da EU-ove politike ne obvezuju Hrvatsku na zabranu lakih plastičnih vrećica, već potiču na smanjenje korištenja. Smatra da je smanjenje već osjetno nakon uvedene naplate plastičnih vrećica, jer su neki veliki kupci smanjili narudžbe prema proizvođačima i do 60 posto.

Jednako tako, ne može se očekivati da će tvrtka pogođena potresom sada imati sredstva za ulaganje u modernizaciju proizvodnje i prelazak na nove tehnologije, niti da će obiteljski obrti moći plasirati svoje proizvode na inozemno tržište.

Zorić ističe kako je nužno poboljšati sustav prikupljanja i recikliranja plastičnih vrećica, umjesto da se zatvaraju tvrtke i radna mjesta.

Vjeruje kako se suradnjom svih strana može naći konačno i održivo rješenje. "Stoga, još jednom apeliramo da nije kasno za odluke koje će koristiti gospodarstvu i ići u smjeru kružnog gospodarstva i zelene tranzicije", zaključio je.