Visoke kamate i opća nesigurnost na tržištu tjeraju ljude sve dalje od bankarskih šaltera. Banke priznaju da na kapaljku daju gotovinske ili autokredite jer ih ljudi traže mnogo manje nego prije. Kako i bi kad su kamate od 10 do maksimalnih 14 posto. Jedino se još drže stambeni krediti, i to većim dijelom za stanove čiju su gradnju sami financirali.
Privredna banka Zagreb navodi da ove godine bilježe pad plasmana stanovništvu od 50 posto, što tumače oprezom građana da ulaze u kredite i dugoročno stambeno zaduživanje. Ostale banke također ističu smanjen interes za kredite, ali uz previsoke kamate banke od klijenata traže i dlaku u jajetu, piše Večernji list.
'Kreditna je politika restriktivnija u smislu pojačane analize i procjene kreditne kvalitete i kreditne sposobnosti tražitelja kredita, osobito u dijelu gotovinskih kredita za potrošnju. U ukupnim plasmanima najviše je realizirano stambenih kredita', navodi Dražen Dumančić iz PBZ-a.
Zdeslav Šantić, analitičar RBA, objašnjava da je pad autokredita u bankama započeo prije jer su banke taj dio potrošnje preusmjerile na leasing društva, pa se automobil može lakše kupiti leasingom
Erste banka tvrdi da nije obustavila kreditiranje građana, navodeći da su krajem ožujka imali godišnji porast od 14 posto.
'Interes klijenata još postoji, no možemo govoriti o malo manjem broju upita i interesa nego u istom razdoblju prošle godine', kaže glasnogovornik banke Dario Gabrić.
Ne navodeći koliko, iz RBA kažu da je smanjena kreditna aktivnost banke.
'Budući da su sredstva banaka ograničena, svrhovitije je da se plasmani usmjere prema tvrtkama. Potražnja korporativnog sektora za kreditima iznimno je visoka, mnogo veća nego stanovništva, a tome se banke prilagođavaju', objašnjava analitičar RBA Zdeslav Šantić. 'Sve se banke sada ponajviše bore za depozite, ali veliko je pitanje jesu li kamate koje se nude na štednju održive', kaže taj analitičar.
