Postojeći mirovinski sustav s dva obavezna mirovinska stupa treba zadržati, uz prihvaćanje kvalitativnih promjena za koje nije dobro da se donose ishitreno u predizbornoj godini, poručili su sudionici radionice o dosadašnjim učincima mirovinske reforme održane u sklopu projekta 'Analiza mirovinskog sustava' mjesečnika Banke i Instituta za javne financije
Rasprava je održana na temelju uvodnog izlaganja Dinka Novoselca, predsjednika uprave AZ fonda, koji je predstavio prijedloge za unapređenje mirovinskog sustava ispred Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
U osvrtu na dosadašnje učinke drugog mirovinskog stupa, Novoselec je naglasio da po ostvarenim prinosima hrvatski mirovinski fondovi ne odstupaju mnogo od usporedivih europskih država. Prema iznesenim podacima za razdoblje od početka djelovanja do 31. ožujka ove godine, prosječni godišnji prinos mirovinskih fondova iznosi 5,49 posto, pri čemu je krizna 2008. značajno umanjila dobre rezultate koje su fondovi ostvarili u ostalim godinama.
Ukupna dobit članova mirovinskih fondova do kraja prvog polugodišta 2011. iznosila je gotovo sedam milijardi kuna, unatoč gubitku u vrijeme krize od 2,9 milijardi kuna, a ukupna zarada osnivača mirovinskih društva bila je 687 milijuna kuna.
Uspoređujući naknade koje naplaćuju obvezni mirovinski fondovi s naknadama u drugim zemljama koje imaju drugi mirovinski stup, Novoselec je zaključio da su naknade u Hrvatskoj među najnižima u svijetu.
Međutim, u raspravi su pojedini sudionici doveli u pitanje vjerodostojnost navedenih podataka ističući da naknada obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj (0,65 posto vrijednosti imovine godišnje) pokriva isključivo troškove upravljanja dok navedene naknade u drugim zemljama pokrivaju i druge troškove.
Zoran Anušić, savjetnik Svjetske banke, naglasio je da su naknade relativno visoke s obzirom na imovinu fondova. Novoselec je rekao da se mirovinska društva ne protive daljnjem smanjenju naknada, ali je naglasio da treba uzeti u obzir dodatne troškove koje će proizvesti sufinanciranje Regosa i uvođenje potportfelja. Iznio je prijedlog da se naknade u budućnosti smanjuju pet posto godišnje.
Ističući da je jedini stvarni problem drugog mirovinskog stupa niska stopa izdvajanja, Novoselec je iznio desetak promjena u sustavu za koje se zalažu mirovinska društva. Kako bi se riješio suštinski problem drugog stupa, 'mirovinci' predlažu povećanje stope izdvajanja. 'Predlažemo povećanje stope poveća za jedan postotni bod svake godine kojoj će prethoditi godina s rastom BDP-a većim od dva posto', rekao je Novoselec.
Udruženje predlaže i ispravljanje nepravde prema umirovljenicima iz drugog stupa koji nemaju pravo na dodatak. Zalažu se da im se prizna dodatak na mirovinu proporcionalan vremenu provedenom u prvom stupu te omogući izbor bolje mirovine u trenutku umirovljenja. 'Mirovinci' se protive otvaranju drugog stupa, odnosno davanju prava članovima da povlače sredstava i prelaze u prvi mirovinski stup.
Mirovinska društva spremaju se za uvođenje potportfelja, kojim bi se omogućila različita struktura ulaganja članovima ovisno o njihovoj životnoj dobi. 'Zalažemo se da postojeći članovi sami odaberu stupanj rizičnosti portfelja (A, B ili C), dok bi se za nove članovime automatski definiralo prebacivanje imovine iz aktivnog prema manje aktivnom potportfelju', rekao je Novoselec.
U pogledu budućih ulaganja, mirovinska društva će u budućnosti nastojati više sredstava 'staviti u pogon' u korist razvoja hrvatskog gospodarstva. 'Dalekovod i luka Ploče su projekti u kojima fondovi testiraju model aktivnog sudjelovanja i upravljanja dioničkim društvima', naglasio je Novoselec, najavljujući i spremnost sudjelovanja u velikim infrastrukturnim projektima i privatizaciji.
