Nema preciznih statistika o tome koliko se građana doista iselilo, a službena statistika koju koristi Državni zavod za statistiku naslanja se na podatke MUP-a i odnosi se samo na one koji prijave svoj odlazak.

Stvarno stanje je vjerojatno i gore od brojke od 125.000 službeno iseljenih od 2011. do 2016. godine. Od 2000. godine do danas zemlju je napustilo nešto više od 200.000 ljudi ili pet posto ukupne populacije.

Do velikog ubrzanja iseljavanja došlo je 2014. i 2015. godine, s potpunom eskalacijom lani. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, a u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Već 2014. iselila se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto. 

Prošle godine, prema statistikama Državnog zavoda za statistiku, zemlju je napustilo 39.300 ljudi, što je 45 posto više u odnosu na već poražavajuću 2015. 

Podijelimo li broj ukupnih radničkih doznaka u 2016. od 1,35 milijardi eura s brojem ljudi koji živi u inozemstvu (oko 200.000), ispada da prosječan gastarbajter u jednoj godini u Hrvatsku pošalje 6775 eura.  

Drugim riječima, prosječan radnik u Irskoj, Njemačkoj ili Austriji svojoj obitelji u Hrvatskoj mjesečno šalje nešto više od 560 eura ili oko 4200 kuna. Ono što je doista alarmantno jest da su izravna strana ulaganja u Hrvatsku lani iznosila 1,7 milijardi eura, što je tek 400 milijuna eura više od radničkih pošiljki.

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku 2015. iznosila su tek 128 milijuna eura, dok su iste godine gastarbajteri u zemlju poslali 1,3 milijarde eura keša. Iznosi doznaka i drugih transfera bili su viši od izravnih stranih ulaganja u zemlju i u razdoblju od 2010. do 2013. godine. 

Statistike HNB-a i Eurostata prate samo doznake i transfere koji idu preko bankovnih računa pa je nemoguće reći koliko se novca u Hrvatsku unese (ili iznese) u gotovini. Priljevi od radničkih doznaka i naknada zaposlenicima konzistentni su s brojem iseljenih.

Tako su doznake najveći rast zabilježile 2015. (za 300 milijuna eura, na ukupno 1,3 milijarde eura) te se može očekivati novi snažan rast u ovoj godini. 

Prilikom objava statistika o tijeku novca unutar i izvan EU-a, Eurostat je u ponedjeljak objavio samo iznos koji se odnosi na radničke doznake (osobe koje rade u inozemstvu kraće od godine), što je naizgled dovelo do drastičnog pada priljeva novca od gastarbajtera.

Iznos koji je nedostajao bio je iznos naknada zaposlenicima, što se odnosi na radnike koji su u inozemstvu dulje od godinu dana. Nakon što smo zatražili da se provjere objavljeni iznosi Eurostat nam je dostavio novu tablicu u kojoj su iznosi odgovarali svotama što smo ih pak pribavili od Hrvatske narodne banke, koja i bilježi ovu statistiku.