Ministri na slavlju u Coca Coli
Izvor: Promo fotografije / Autor: Coca Cola
Ministri na slavlju u Coca Coli
Izvor: Promo fotografije / Autor: Coca Cola
Unatoč prigodničarskom raspoloženju i dizanju u zrak bočica na 'kockice', šefovi Coca Cole kritizirali su na 45. obljetnici poslovnu klimu u Hrvatskoj, poručivši ministrima Vrdoljaku i Jakovini da Hrvatska ima najgore okruženje među zemljama u regiji. Ministre su uvjerili da hrvatskom BDP-u doprinose s 0,7 posto, pa smo pokušali istražiti što se krije iza ove impresivne brojke. Ekonomist Santini u razgovoru za tportal objašnjava da kad se tvrtka želi prikazati značajnom, koristi se svojim multiplikativnim učincima na gospodarstvo
U utorak je Coca Cola proslavila 45 godina rada u Hrvatskoj i nimalo prigodničarski iskazala veliko nezadovoljstvo uvjetima poslovanja. Večernji list prenosi izjavu menadžera Clemensa Bruggera, koji se požalio da Hrvatska ima nagori odnos prema ulagačima u regiji.
Pred ministra gospodarstva i poljoprivrede, Ivana Vrdoljaka i Tihimira Jakovinu, istresli su mnoštvo podataka kako bi naglasili svoju važnost za hrvatsko gospodarstvo. Poručili su da je 'Coca Cola hrvatskija nego što se misli' i pozvali se na svoju studiju u kojoj sve to lijepo piše. Što se krije iza teze da Coca Cola doprinosi hrvatskom BDP-u s 0,7 posto, koju su prenijeli brojni mediji? Detaljno se izračun obrazlaže u Studiji o socioekonomskom utjecaju Coca Cole u RH u 2012, a ukratko, radi se o tome da su izračunali izravni i neizravni utjecaj tvrtke u cijelom lancu gospodarstva od opskrbe do distribucije, ubrajajući izravne dobavljače, trgovinu, dobavljače svojih dobavljača, pa čak i osobnu potrošnju zaposlenika. Za potrebe studije koristili su svoje financijske podatke i tzv. matricu društvenog računovodstva. Studiju je izradila međunarodna tvrtka Steward Redqueen na temelju istraživanja koje je proteklih devet mjeseci vodila skupina autora čelu s prof. dr. sc. Ethanom Kapsteinom.
'Izračunali su utjecaj Coca Cole na gospodarstvo, ubrajajući više sektora, preko input/output metode, u kojoj nije pobrojan samo taj sektor nego, primjerice, i dobavljači šećera i šećerne repe itd. To nije uobičajena metoda kojom se koriste kompanije, ali je korisna ako se želite prikazati kao nacionalni čimbenik, odnosno tvrtka koja brani nacionalne interese', komentirao je za tportal Guste Santini.
Ipak, teško se oteti dojmu da su brojke predstavljene u studiji u nekim slučajevima pretjerane, tako se hvale da iako izravno zapošljavaju 554 ljudi, zapravo osiguravaju 7.400 radnih mjesta, što je 0,5 posto svih radnih mjesta u Hrvatskoj! Kako su došli do ovog izračuna? Računica slabo drži vodu, jer polazi od pretpostavke da bi se nestankom toga pića automatski smanjila zaposlenost u trgovinama i kafićima te da ne postoji proizvod koji bi ga mogao nadomjestiti. Evo primjera iz studije: 'Coca Cola se prodaje u 8.000 kafića i restorana i njihova prodaja čini 15 posto prihoda, pa s obzirom da je prosječan broj zaposlenih na tim mjestima tri, Coca Cola osigurava 8.000x15%x3=3.600 radnih mjesta'.
Ministre su u Coca Coli zaskočili s dva crna scenarija, koja bi se mogla dogoditi ne popravi li se poslovna klima: na kraju studije iz 2012. godine tako su izračunali da bi hrvatsko gospodarstvo pretrpjelo 15 milijuna kuna gubitka u slučaju zatvaranja njihove punionice vode. No taj se scenarij već ostvario budući da su punionicu Bistre u Gotalovcu nedavno zatvorili, zbog čega je 10 ljudi ostalo bez posla. Iz Solina su se, podsjetimo, povukli 2011. godine pri čemu su ugašena 52 radna mjesta. Onaj još mračniji scenarij koji su servirali ministrima kaže da će u slučaju obustave cjelokupne proizvodnje Coca Cola ukinuti 530 radnih mjesta, a gospodarstvo izgubiti najmanje 87 milijuna kuna.