Predstečajni postupak bi, prema prijedlogu, trebao biti dovršen najkasnije u roku od 300 dana od dana otvaranja, umjesto 120 dana kako je u važećem zakonu. 

Iznimno će sud moći na prijedlog dužnika dopustiti produljenje tog roka za još 60 dana, što je mjesec dana manje nego sada (90 dana). 

Predloženim izmjenama produžio bi se i rok za prijavu tražbina vjerovnika kao i rok u kojem se povjerenik i dužnik trebaju očitovati o prijavljenim tražbinama.

Predlaže se i duži rok u kojemu vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika, duži rok u kojem dužnik mora izraditi konačni plan restrukturiranja te smanjenje broja razloga zbog kojih se obustavlja postupak.

Izmjenama se želi potaknuti dužnike na pokretanje predstečajnih postupka te olakšati provođenje predstečajnoga postupka, tumači Ministarstvo pravosuđa u obrazloženju predloženih izmjena, o kojima će javna rasprava trajati do 4. kolovoza.

"U gotovo dvije godine primjene stečajnog zakona utvrđeno je da je broj pokrenutih predstečajnih postupaka relativno mali", navodi se u obrazloženju, uz podatke kako je u tom razdoblju pokrenuto 273 postupaka pri čemu je u svega 58 slučajeva prihvaćen plan restrukturiranja i potvrđen predstečajni sporazum.

Slijedom toga, predlagatelj zaključuje kako su "odredbe o predstečajnom postupku nedovoljno poticajne za dužnike, a postupak ograničavajući, krut i/ili teško provediv prema sada važećem zakonskom okviru". 

Ministarstvo pravosuđa smatra i da je za uspješno provođenje predstečajnoga postupa bitno potaknuti davanje i preuzimanje novog zaduženja bez kojega je, kako navode, vrlo teško nastaviti poslovanje i izbjeći stečaj s likvidacijom.

U važećem je zakonodavnom okviru već uređeno novo financiranje, a predloženim izmjenama bi se uredila i mogućnost privremenog financiranja radi restrukturiranja, tj. radi i za isključivo za vrijeme trajanja predstečajnoga postupka.

Prijedlog je i da se, radi privremenog financiranja koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju, mogućnost novog financiranja dopusti i u postupcima koji su u tijeku, ako na dan stupanja na snagu predloženih izmjena nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.

Hrvatska udruga poslodavaca bila je uključena u radnu skupinu koja je radila na pripremi prijedloga izmjena i dopuna Stečajnog zakona te podržava predložene izmjene i dopune, kazao je glavni direktur HUP-a Davor Majetić.

"Smatramo da je propisivanje dužih rokova za poduzimanje određenih radnji u postupku nužno s obzirom da je praksa pokazala tešku provedivost postupka prema važećem zakonodavnom okviru. Posebno pozdravljamo produljenje roka u kojem se povjerenik i dužnik moraju očitovati o prijavljenim tražbinama te roka u kojemu vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika", kazao je Majetić napominjući kako u slučajevima u kojima se pojavljuje veliki broj vjerovnika to često nije bilo moguće pa bi došlo do obustave postupka.

HUP podržava i nove odredbe o mogućnosti privremenog financiranja radi omogućavanja nastavka poslovanja i provođenja restrukturiranja, jer je za mnoge dužnike bez dodatnog zaduživanja to bilo vrlo teško uspješno realizirati, istaknuo je Majetić. 

Nužno je "što prije krenuti u sveobuhvatne izmjene Stečajnog zakona kako bi se osigurala cjelovita i horizontalno usklađena rješenja", kaže Majetić, dodajući kako su poslodavci o tom izvijestili predlagatelja.