Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je odbor guvernera MMF-a 2. kolovoza prihvatio rezoluciju kojom se odobrava opća alokacija posebnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 650 milijardi dolara.
MMF-ova alokacija je provedena 23. kolovoza na način da je svakoj članici, pa tako i Hrvatskoj, alocirano gotovo 96 posto njene kvote u MMF-u. Republika Hrvatska je tako primila alokaciju posebnih prava vučenja u iznosu od 828,2 milijuna eura odnosno 687.595.635 SDR-ova, izvijestio je Marić.
Kako je navedeno u odluci Vlade, sredstva primljena na osnovi opće alokacije čine dio međunarodnih pričuva RH, a opća alokacija posebnih prava vučenja odgovor je na dosad najveću globalnu zdravstvenu i ekonomsku krizu, s ciljem zadovoljenja globalnih potreba za deviznim pričuvama na dulji rok.
Prema pravilima Europske središnje banke, napomenuo je Marić, zemlje članice EU-a ne mogu koristiti sredstva iz alokacije SDR-ova u svrhu financiranja obaveza javnog sektora jer bi se to smatralo monetarnim financiranjem.
Vrijednost izdanja SDR-ova iz kolovoza najveća je u povijesti MMF-a, a Fond očekuje da će oni biti dopuna deviznih rezervi članica i smanjiti njihovu potrebu za skupljim zaduživanjem kod kuće i u inozemstvu.
Zemlje mogu upotrijebiti prava vučenja kako bi pomogle gospodarstvu i pojačale borbu protiv koronakrize, ali ne bi trebale koristiti prošireni fiskalni prostor za odgodu nužnih reformi u gospodarstvu niti za restrukturiranje duga.
Svaka zemlja dobiva SDR-ove razmjerno udjelu u ukupnoj MMF-ovoj kvoti, a potom mora pronaći zemlju partnera koja ih je spremna zamijeniti za konvertibilne valute. Vrijednost prava temelji se na košarici valuta koju čine dolar, euro, juan, jen i britanska funta.
MMF je prošli puta izdao nova prava vučenja 2009. godine, u vrijednosti 250 milijardi dolara, kako bi ublažio posljedice tadašnje globalne financijske krize.