Kožić je u svom radu 'Može li turizam dovesti do pogoršanja ljudskog kapitala' pokušao odgovoriti na pitanje kako razvoj turizma utječe na kvalitetu ljudskog kapitala.

Kako je rekao za tportal, na istraživanje su ga motivirali radovi znanstvenika koji su već proučavali negativne aspekte ovisnosti pojedinih zemalja o turizmu (tzv. nizozemska bolest), a objavljen je u jednom od najuglednijih časopisa za istraživanje turizma u svijetu Annals od Turism Research.

'Nalazi do kojih sam istraživanjem došao ukazuju na mogućnost ogromnog budućeg oportunitetnog troška ovakvog razvoja turizma koji trenutno imamo. Ljudski kapital je temelj napretka društva. Ako nam je počeo erodirati, u dugom roku bi mogli upasti u jako ozbiljne probleme. Rezultati mojeg rada na to ukazuju', rekao je za tportal Ivan Kožić.

Naime, u zemljama poput Hrvatske, u kojima turistički sektor raste puno brže od ostalih gospodarskih sektora, javlja se opasnost da preusmjeravanje sredstava turističkim industrijama dovede do nedostatka kvalitetnih resursa za razvoj drugih djelatnosti.

Drugim riječima, problem je to što turizam kao niskoprofitna djelatnost može kočiti razvoj industrija s višom dodanom vrijednošću, čime se smanjuju izgledi za snažan gospodarski rast. U literaturi se taj aspekt ovisnosti o turizmu naziva 'bolest plaža'.

U Hrvatskoj je taj problem naglašen zbog strukture turističke ponude u kojoj dominiraju sobe i apartmani u vlasništvu kućanstava, a koje karakteriziraju izrazita sezonalnost i niska razina dodane vrijednosti.

Kako bi ustanovio u kojoj mjeri Hrvatskoj prijeti 'bolest plaža', Kožić se usredotočio na trendove u visokom obrazovanju. Usporedio je broj upisanih studenata prije i poslije turističkog buma u 259 hrvatskih gradova i općina, od kojih se 98 smatra formiranim turističkim destinacijama (s više od 100.000 noćenja godišnje).

Rezultati su pokazali da prije velikog uspona turizma (2011. godine) nije bilo značajnih razlika u broju upisanih studenata između dvije skupine gradova i općina. U godinama nakon turističkog buma (od 2011. do 2016.) dogodila se značajna promjena.

Broj upisanih studenata iz turističkih gradova i općina bio je za osam posto niži nego iz gradova i općina koji se ne smatraju turističkim destinacijama. Navedene brojke pokazuju da je petogodišnje razdoblje intenzivnog razvoja turizma negativno utjecalo na spremnost za nastavak školovanja, tako da sve više mladih koji žive u atraktivnim turističkim destinacijama gubi motiv za studiranjem.

Stoga Kožić zaključuje da navedeni trendovi dugoročno mogu imati negativan utjecaj na 'ljudski kapital' i usporiti potencijalni gospodarski rast.