Paket je danas upućen u javno savjetovanje, ono će trajati do 26. kolovoza, a plan je da 14. rujna sa sjednice Vlade zakonske inicijative budu upućene u saborsku proceduru, izvijestio je Primorac, pozvavši sve zainteresirane da se uključe u proces javnog savjetovanja.

Primorac je istaknuo da je naplata potraživanja tema koja je jako dugo zaokupljala pažnju hrvatske javnosti, a Ministarstvo financija je, kao nositelj izrade zakonodavnog paketa, određeno vrijeme od dužnika, to jest građana, zaprimalo informacije i podneske o postupanjima prema njima od strane svih onih koji se bave otkupom, naplatom i servisiranjem potraživanja.

Zakonsko rješenje je upravo i ponuđeno s obzirom na učestale pritužbe građana, pri čemu je ministar ocijenio da je ono sveobuhvatno i optimalno.

Njime će se urediti i kupoprodaja i servisiranje neprihodonosnih kredita, tzv. NPL-ova, to jest potraživanja banaka koja one ne mogu naplatiti pa ih onda prodaju raznim agencijama. Tu su i ostala otkupljena potraživanja.

Najvažnije novosti zakonskog paketa odnose se na bolju zaštitu dužnika prije kupoprodaje njegovog dugovanja, zatim bolju zaštitu nakon kupoprodaje, tu je i uvođenje obaveze licenciranja servisera neprihodonosnih kredita, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja.

Zaštita dužnika prije kupoprodaje uključuje, uz već postojeće, i dodatne mjere za olakšavanje otplate kredita, uz obvezu njihove ponude prije kupoprodaje, a ne samo prije ovrhe, kao što je dosad bio slučaj.

Nadalje, naveo je Primorac, predlaže se i obaveza obavještavanja o namjeri kupoprodaje, pri čemu zakonski prijedlog sadrži i prekršajne odredbe u slučaju nepoštivanja njegovih odredbi.

Također, uz postojeće mjere koje uključuju ukupno ili djelomično refinanciranje ugovora o kreditu te izmjene prethodnih uvjeta ugovora o kreditu, što podrazumijeva produljenje roka otplate kredita, promjenu tipa kredita, odgodu plaćanja cijelog ili dijela obroka ili anuiteta za određeno razdoblje te promjenu kamatne stope, set mjera se širi na ponudu odgode plaćanja, djelomičnu otplatu, konverziju valute te djelomičan oprost i konsolidaciju duga.

"Oni koji prodaju kredite, dakle banke, nemaju obavezu nuđenja svih ovih mjera i elemenata, ali moraju dokazati da su ponudili konkretnu mjeru, to jest neku od ovih mjera, te da su pokušale riješiti problem potrošača prije same kupoprodaje", napomenuo je Primorac.

Kada je riječ o zaštiti dužnika nakon kupoprodaje njegovog dugovanja, tu je obaveza njegovog obavještavanja o izvršenoj kupoprodaji.

"Zaprimajući pritužbe građana, shvatili smo da dio agencija ne pruža niti osnovne informacije, odnosno da prilikom kupoprodaje banke ne obavještavaju krajnje dužnike kome su prodali potraživanje, pa potrošači na kraju nisu svjesni komu su dužni", pojasnio je Primorac.

Ključna komunikacija s dužnikom

Propisana je i obaveza komunikacije s dužnikom, zatim unutarnjeg rješavanja prigovora, pri čemu će agencije morati uspostaviti interne sustave za njihovo rješavanje, a omogućit će se i podnošenje pritužbi nadzornom tijelu.

Pritom, za nadzor subjekata u segmentu kupoprodaje i servisiranja neprihodonosnih kredita nadležna će biti Hrvatska narodna banka (HNB), a za ostala potraživanja tu je Financijski inspektorat.

I jedna i druga institucija će imati mogućnost izricanja nadzornih mjera, kao i pokretanja prekršajnog postupka, rekao je Primorac. Primorac je komunikaciju s dužnikom apostrofirao kao ključan element zaštite potrošača, s obzirom da su u tom segmentu dobili i najviše pritužbi i prigovora građana.

Po tom pitanju, kako komunikacija ne bi bila neprimjerena i preagresivna prema dužnicima, propisuje se da je dopušteno kontaktirati isključivo dužnika, a ne primjerice njegovu obitelj, prijatelje ili poslodavca. Kontaktirati će ga se moći jednom mjesečno, osim u iznimnim slučajevima, primjerice ako je riječ o nuđenju povoljnijih uvjeta od postojećih. Kontakt će biti moguć samo radnim danom od 8 do 20 sati, a između ostalog, zakon propisuje i zabranu posjećivanja u domu.

Zakonodavnim okvirom se ne smije djelovati poticajno na neuredne platiše

Primorac je apostrofirao potrebu svijesti o tome da se zakonodavnim okvirom ne smije djelovati poticajno na one koji su neuredni u izvršavanju svojih obaveza. No ocijenio je da je zakonskim prijedlozima postignut "fini balans" između potrebe zaštite potrošača s jedne strane, a s druge neotvaranja prostora za one koji žele poslovati neuredno i ne izvršavati obaveze.

Između ostalog, napomenuo je i da neće biti omogućena kupoprodaja bilo kakvih potraživanja vezanih uz prihode državnog proračuna, primjerice od poreza. Također, istaknuo je Primorac, kada zakonske izmjene stupe na snagu, one će se primjenjivati na sve otkupljene kredite i potraživanja, postojeće i buduće.

Naglasio je i da se pri izradi ovih rješenja vodilo računa o tome da izvorni dužnik nakon kupoprodaje ne smije doći u nepovoljniji položaj od onog u kojem je bio prije prodaje potraživanja. "Ukoliko se utvrdi da je došao u nepovoljniji položaj, prodavatelj potraživanja, ali i kupac, praktički solidarno imaju odgovornost", izjavio je Primorac.