Zbog toga on savjetuje građanima da temperaturu namjeste na 26 Celzijevih stupnjeva, bez spuštanja na 22, jer se tako može uštedjeti i do 50 kWh.

Preporučuje za uštedu i što manje paljenje svjetla koja uz to preko žarulja griju zrak, zatvaranje prozora kad su najveće dnevne temperature, manje korištenja uređaja poput televizora koji isijava toplinu, pogotovo ako radi nekoliko sati, a dobro rješenja su i ventilatori, pa i najobičniji propuh.

'Klima mjesečno može trošiti 300-400 kWh. Zbog toga ako kupujete nove uređaje preporučujem one najvišeg razreda A+++ koji jesu najskuplji, ali su i najučinkovitiji. Također ne treba zaboraviti ni to kako su niže tarife za obračun struje ljeti od 22 do 8 sati kad je najjeftinije koristiti uređaje', rekao je za tportal Kurtović.

On poziva građane na štednju električne energije jer se boji da Vlada neće biti u mogućnosti ublažiti rast cijena kao što je to napravila u travnju kad je zahvaljujući paketu mjera za prosječno kućanstvo cijena struje porasla samo za oko 9,6 posto. Dok je poduzetnicima trenutno kilovat sat tri puta skuplji.

'Imamo lošu situaciju koja će biti još gora. Problem je što Hrvatska ima jako malo mogućnosti povećanja proizvodnje iz svojih hidroelektrana, stoga mora uvoziti, a ta je energija daleko skuplja. Ljeti je velika potrošnja. Apartmani i stanovi za iznajmljivanje dovest će do rasta i trošit će se otprilike 300 milijuna kilovat sati mjesečno više, posebice u srpnju i kolovozu, zbog dolaska turista i korištenja klima. Tih 300 milijuna kilovatsati mjesečno košta otprilike 450 milijuna kuna, a kako kućanstvo imaju nisku cijenu struje, skupi uvoz električne energije ponovno će plaćati poduzetnici', kaže Kurtović.

Naglašava kako u Hrvatskoj još nitko ne upozorava da je potrebno maksimalno krenuti sa štednjom i smanjenjem troškova, kao što je to u, primjerice, Njemačkoj i Francuskoj, gdje čelnici pozivaju građane na štedljiviji pristup zbog neizvjesne zime.

'Potrebno je štedjeti da ne bismo imali previsoke troškove, jer to uvijek netko mora platiti. Ako poduzetniku povisimo cijene električne energije, on će povisiti cijene robe i usluga, pa ćemo imati uz inflaciju dodatne troškove. To što štedimo u kućanstvu, štedimo za sebe jer je nama cijena kilovat sata trenutno niska u odnosu na poduzetnike, ali zato nećemo toliko morati kupovati vani i neće se nekog drugog teretit. Tako pomažemo jedni drugima. No oni koji tu poruku trebaju poslati, ne šalju je. Štednjom automatski štitimo i korištenje i plina i nafte i električne energije', ističe Kurtović koji je pesimističan oko cijena električne energije ove jeseni.

Boji se, kaže, da će kućanstvima nepažnja doći na naplatu kada s 1. listopada cijene počnu rasti, jer se poduzetnicima one više neće smjeti dizati, a netko sve to, dodaje, mora platiti.

'Nemate više gdje reagirati. Na tržištu neće biti povoljne kupovine električne energije jer svatko gleda svoj interes i boji se ove zime i obustave plina, pa neće ni druge resurse trošiti. Trebalo bi uključiti vjetar i solar, no mi imamo jako malo solarne energije, ispod jedan posto. Vjetroelektrane imaju puno manji učinak proizvodnje u ljetnim mjesecima, moramo se osloniti na proizvodnju termoelektrana i uvoz, a što je veća konkurencija i što je manja poroizvodnja u pojedinim država, više se uvozi. Svugdje je suša, i u Sloveniji, i Italiji i BiH, svi gledaju kako se pokriti i zaštititi se.

Manjak se mora kupiti na burzi, a sada jedan kilovat sat košta u većoj tarifi tri kune. U kućanstvima je to 0,56 kuna, ogromne su to razlike. A imate slučajeve gdje dolaskom turista klima ostane upaljena tijekom cijelog dana, iako nisu u apartmanu. Nažalost, te ljude nitko ne upozorava da paze. Primjera radi, u Mađarskoj njihovi građani gorivo plaćaju jeftinije, a mi ćemo struju indirektno prodavati preko kućanstava strancima jeftino, a skupo je uvozimo s burze. Na to treba ukazivati. Trebamo građanima dati upute kako se ponašati', naglašava Kurtović.