To se odnosi kako na Europu, tako i na Sjedinjene države. Cijene su toliko porasle da već gola ekonomska logika kaže da će trebati neko vrijeme da se trend, ako već ne preokrene, onda barem smiri.

Najnoviji podaci o cijenama koje imamo su iz studenog, kada su se dvije najvažnije mjere inflacije - indeks potrošačkih cijena i indeks izdataka za osobnu potrošnju - popele na najvišu razinu od 39 godina.

Potonji indeks je ono na što Federalne rezerve obraćaju najviše pažnje kada procjenjuju inflaciju u zemlji, piše CNN.

Ima prostora za optimizam: središnja banka, koja ima zadatak održavati cijene stabilnima, ukida pandemijske poticaje i očekuje se da će sljedeće godine povisiti kamatne stope kako bi ukrotila inflaciju i spriječila pregrijavanje gospodarstva. A prošlomjesečni podaci zapravo su pokazali da su cijene u studenom rasle sporije nego u listopadu i za indekse CPI i za PCE indekse. To je dobra vijest, iako je usporavanje bilo minimalno i iznosilo je samo 0,1 postotni bod.

Ali evo u čemu je stvar: ekonomisti radije promatraju kretanje cijena tijekom određenog vremenskog razdoblja, obično dvanaest mjeseci. Dakle, malo usporavanje poput onog iz studenog još neće promijeniti trendove.

Zapravo, mogli bi proći mjeseci da se ova postepena usporavanja prikažu u podacima. Nakon godinu dana rasta cijena zbog velike potražnje i kaosa u opskrbnom lancu, mnogo je velikih brojeva uklopljeno u 12-mjesečni skup podataka. Čak i ako inflacija iznenada padne s litice, trebalo bi vremena da vodeći indeksi to odraze. O tome govori predsjednik Feda Jerome Powell kada spominje "bazne efekte".

Zašto će inflacija ostati visoka?

Nekoliko čimbenika održava cijene na visokim razinama.

Jedan je kaos u lancu opskrbe koji je došao do vrhunca prošlog ljeta. Iako su se neka uska grla ublažila, problemi nisu u potpunosti riješeni. I sve dok je skuplje — i potrebno je više vremena — premještanje robe diljem svijeta, veći će se troškovi prijevoza vjerojatno prenijeti na potrošače.

Drugi veliki doprinos su visoki troškovi cijena robe, što dovodi do porasta troškova energije i hrane. Cijene u oba sektora su ove godine porasle i dodale dobar dio inflaciji koju smo već vidjeli. U slučaju hrane, visoke cijene natjerale su neke potrošače da kupuju manje ili mijenjaju način kupnje.

Ekonomisti ne očekuju da će ove godine biti bolje. Osim velike potražnje i troškova transporta, rastuće cijene gnojiva i kontinuirano loše vrijeme mogli bi zadržati visoke cijene hrane čak i dok drugi inflacijski pritisci potaknuti pandemijom popuštaju. Zabrinutost izaziva i porast najamnina. To je važno jer stanovanje predstavlja veliki postotak onoga na što ljudi troše novac. Ako najamnine pojedu veći dio kolača, potrošači bi mogli početi trošiti manje, što bi bila loša vijest za ekonomski oporavak.

U studenome su najamnine porasle za 0,4% treći mjesec zaredom, prema ekonomistima Bank of Americe, što ukazuje na višu i trajniju inflaciju u budućnosti.

A tu je i omikron.

Nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene države, zabilježilo je rekordno visok broj infekcija koronavirusom posljednjih tjedana zbog varijante koja se brzo širi. Ako to dovede do novog kruga nekog oblika zatvaranja, to bi moglo još jednom promijeniti način na koji potrošači troše i povećati potražnju za proizvodima koji ostaju kod kuće.

Ipak, omikron bi mogao utjecati na cijene energije: ako se restrikcije vrate i ljudi budu manje putovali, smanjena potražnja za energijom značila bi smanjenje cijena, a to bi pomoglo smanjenju inflacije.