U obiteljskom je smještaju, po različitim procjenama, od 400 do 500 tisuća turističkih kreveta, a ovom rasprostranjenom djelatnošću se u Hrvatskoj bavi blizu 60 tisuća domaćinstava ili oko 250 tisuća ljudi.

Zadnjih godina ta vrsta smještaja bilježi rast prometa od prosječnih tri do pet posto godišnje, pa je tako bilo i prošle godine kada je u obiteljskom smještaju ostvareno 34 posto svih noćenja u Hrvatskoj ili nešto više od 21,4 milijuna. Kako su trendovi pozitivni već u prvim mjesecima ove godine, u Zajednici obiteljskog smještaja i turizama HGK vjeruju da će i ova godina donijeti poraste.

Tome u prilog ide dobra ovogodišnja potražnja za tim smještajem, kao i ulazak Hrvatske u EU jer će od 1. srpnja, kako podsjeća predsjednik te HGK Zajednice Nedo Pinezić, svi građani iz zemalja EU-a koji posjeduju nekretninu u Hrvatskoj također moći obavljati djelatnost pružanja usluga u domaćinstvu na isti način kao i hrvatski građani.

Obitelji-kućanstva-iznajmljivači zadnjih godina se sve više okreću i strukovnom udruživanju kako bi se bolje promovirali, prodavali i zaradili, sve više ulažu i u svoje objekte šireći sadržaje i kvalitetu,  pa se i onaj još pomalo prisutni 'podrugljivi' naziv 'zimmer frei' polako gubi i zapravo se može još samo odnositi na iznajmljivanje soba i apartmana na crno ili nelegalno jer u tim situacijama turisti mogu doživjeti razne neugodne situacije, od nesigurnosti i inspekcijskih kontrola do ponude koja ne odgovara onome što im je obećano.

Osim što se povećava broj smještajnih kapaciteta, domaćinstva zadnjih godina ulažu i u dodatne sadržaje poput igrališta za djecu, natkrivenih parkirališta, besplatnog bežičnog interneta, kablovsku ili internetsku televiziju, klimatizaciju, spremišta za bicikle, kanue, ronilačku opremu, daske za jedrenje i slično, čime ta vrsta smještaja sve bolje reagira i na potražnju u kojoj polako dolazi i do smjene generacije u korist mlađe populacije.

Pinezić ističe i da među iznajmljivačima obiteljskog smještaja ima zanimanja i za prelazak u kategoriju pansiona i hotela, ali to još nije u nekom većem broju, a Zajednica potiče obiteljske mikropoduzetnike u turizmu prema posebnim tržišnim nišama, posebno aktivnog odmora jer se u tom segmentu može ostvariti znatniji pomak u prometu pa na to treba misliti i prilikom gradnje i opremanje objekta, a ne da se prvo uredi objekt, a onda tek razmišlja o potrebama gostiju.

UNAPRIJEĐENI ZAKONSKI UVJETI POSLOVANJA

Već od prošle godine uvjeti poslovanja obiteljskog smještaja i mikropoduzetnika u turizmu su poboljšani donošenjem niza pozitivnih zakonskih promjena, od vraćanja maksimalnog kapaciteta na 20 kreveta preko povećanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a pa do toga da građani-iznajmljivači nisu obveznici fiskalizacije. I najnovijim izmjenama Zakona o ugostiteljstvu koje čekaju usvajanje u Saboru želi se omogućiti poslovanje domaćinstvima koja su u postupku legalizacije, da više članova domaćinstva bude nositelj djelatnosti do ukupno maksimalno 20 kreveta, a važna je i odredba o prenošenju prava obavljanja djelatnosti bez novog utvrđivanja uvjeta, ocjenjuje Pinezić.

To je mikropoduzetnicima u turizmu dalo dodatnu sigurnost da mogu razmišljati o budućnosti svoje djece u razvoju djelatnosti koju su počeli, u čemu je važno i samozapošljavanje u vlastitom domu posebno u aktualnim globalnim i domaćim ekonomskim prilikama.

Svemu tome pridonijela je i poboljšana suradnja i koordinacija javnog i privatnog sektora, odnosno Zajednice obiteljskog smještaja i turizama HGK s Ministarstvom turizma, HTZ-om i Sektorom za turizam HGK, što je, po mišljenju Pinezića, i jamstvo nastavka razvoja obiteljskog smještaja uz još veću potporu javnog sektora i što je izraženo i u novoj Strategiji razvoja turizma do 2020.

Krajem prošle godine pokrenut je i projekt organiziranja obiteljskog smještaja kroz strukovne skupine obiteljskog smještaja i turizma na subregijama kao destinacijskim cjelinama koje pružaju dovoljno sadržaja za višednevni boravak turista.

Do sada su takve strukovne skupine osnovane na većem dijelu Kvarnera, Like, djelomično u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Istarskoj županiji, dok u Splitsko-dalmatinskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji za to najviše zanimanja pokazuju otoci. I na kontinentu se odrađuju pripreme za takvo udruživanje koje zapravo stvara pretpostavke za ostvarenje raznih pogodnosti u poslovanju.

Kako raste potražnja za obiteljskim smještajem, tako se prema njemu sve više okreću i veliki sustavi poput touroperatora, savjetnika za putovanja, banaka, dobavljača opreme za smještaj, trgovačkih lanaca, proizvođača pića, tim više što je dokazano da je tržišni potencijal obiteljskog smještaja ogroman, a pouzdanost plaćanja i povrata kredita na najvišoj razini, naglašava Pinezić poručujući i da obiteljski smještaj temeljem svega očekuje dobru konkurentsku poziciju u 'obitelji europskog turizma'.