Nepunih 30 godina nakon uvođenja hrvatske kune, valute koja je istisnula hrvatski dinar, čiji izdavatelj nije bila središnja banka već Ministarstvo financija, pred nama je period prilagodbe na novu monetu. Oni boljeg pamćenja sjećaju se kako je uvođenje eura izgledalo prije točno 20 godina, kada su iz Hrvatske istisnuti milijuni njemačkih maraka koje su građani držali kao glavnu klasu štednje.

I tada se moralo, kao što će se morati i ove godine, posegnuti pod madrace i u čarape kako bi se gotovina što se drži u kunama promijenila u eure. Koliki će iznosi biti u pitanju, još se nagađa, no kako Hrvati oko 70 posto ukupne štednje već drže u eurima, nikakve velike navale ne bi trebalo biti niti bi taj dio priče ikoga trebao zabrinjavati.

Ono što zabrinjava prilikom uvođenja eura je mogući rast cijena jer se dogodio u svim drugim tada novim članicama eurozone i mogao bi biti posebno opasan u kombinaciji s visokom inflacijom, koja je u prosincu prošle godine iznosila 5,5 posto.

Vlada, ministri i guverner uvjeravaju da je efekt povećanja cijena ulaskom u eurozonu jednokratan i da će konkurencija na tržištu brzo odraditi svoje te normalizirati cijene i poništiti njihov rast.

Građane brine i 'zaokruživanje' cijena. Baš kao što se početkom dvijetisućitih nešto što je prije koštalo dvije marke zaokružilo na jedan euro, iako je tečaj govorio da jedan euro vrijedi 1,95 maraka, tako bi se i kod nas moglo dogoditi da kava u kafiću više neće koštati 13 kuna, nego će skočiti na dva eura.

Hrvatska je u europski tečajni mehanizam primljena s tečajem po kojem jedan euro košta 7,5345 kuna i to će vrlo vjerojatno biti tečaj konverzije. Prema Prijedlogu zakona o uvođenju eura u Hrvatsku, tvrtkama je zabranjeno neopravdano povećanje cijena i 'zaokruživanje', a glavni alat u borbi protiv takve neetične prakse bit će dvojno iskazivanje cijena.

Dobrovoljno dvojno iskazivanje cijena može početi prvog dana nakon što Vijeće EU-a odluči da je Hrvatska zadovoljila kriterije za uvođenje eura jer je za dvojno iskazivanje nužno znati tečaj konverzije. Obvezno iskazivanje dvostrukih cijena počinje najkasnije 5. rujna ove godine pod uvjetom da Vijeće EU-a potvrdi naš pristup eurozoni i utvrdi tečaj konverzije u srpnju.

Kako bi se što bolje naviknuli na novu valutu i upozorili na neopravdano dizanje cijena, poduzetnici će biti obvezni držati cijene u kunama i eurima cijele 2023. godine. Dvostruke cijene morat će biti na svim prodajnim mjestima, cjenicima, internetskim stranicama, ponudama i letcima.

Od iskazivanja dvostrukih cijena pošteđeni su OPG-ovi, samoposlužni aparati, taksisti, štandovi na tržnicama, kiosci, benzinske crpke, lutrijske srećke, biljezi i pokretna trgovina te svi drugi poduzetnici kojima je iskazivanje dualnih cijena nepraktično. No i oni će ih morati iskazati na računu prilikom prodaje roba i usluga - iznos za plaćanje bit će naznačen u obje valute.

Vrlo je važno znati da će uz dvojne cijene trajati vrijeme dvojnog optjecaja. To znači da će od 1. siječnja 2023. biti moguće plaćati kunama, ali samo u prva dva tjedna nove godine. Iako će se roba i usluge moći platiti kunama, kusur će vam biti vraćen u eurima te se preporučuje da se sav višak gotovine položi na račun u banci kako bi se konverzija provela automatski i besplatno.

Četiri mjeseca prije uvođenja eura banke će se predopskrbiti novčanicama i kovanicama eura, mjesec dana prije uvođenja kreće direktna opskrba Fine, Hrvatske pošte, trgovina i poduzeća novčanicama i kovanicama eura. Banke, poslovnice Fine i Hrvatske pošte s besplatnom zamjenom kuna u eure počinju na dan uvođenje eura. No to ne znači da nećete stići promijeniti novac jer će besplatna konverzija biti moguća cijele 2023. godine.

Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, a ako u jednoj transakciji netko želi zamijeniti više od 100 novčanica i kovanica, to će moći, ali će mu banka moći zaračunati naknadu.

Nakon toga novčanice kuna će besplatno i zauvijek mijenjati Hrvatska narodna banka (HNB), tako da nikad nije kasno, čak i da pronađete poveći iznos kuna primjerice 2035., HNB će vam ih besplatno zamijeniti. Što se tiče kovanica, njih će HNB prestati mijenjati tri godine nakon uvođenja eura.

Što se tiče kredita, iznosa štednje na računu, udjela u fondovima i ostalim ulaganjima koja su izražena u kunama, sve će biti automatski i besplatno konvertirano u eure po tečaju konverzije i s te strane ne bi uopće trebalo biti strahovanja ili brige o eventualnim poskupljenjima ili gubicima.

Konačno, nakon uvođenja eura, prema Vladi, HNB-u i dijelu ekonomista, čeka nas podizanje investicijskog rejtinga, veća atraktivnost gospodarstva za strane ulagače, dodatan poticaj turizmu, otvaranje kvalitetnijih radnih mjesta i rast plaća i sve to uz cijenu 'jednokratnog rasta cijena' koji će tržišna ekonomija brzo poništiti. Drugim riječima, pred nama bi trebale biti zlatne godine, pogotovo ako se iskorijeni koronavirus, a globalna ekonomija vrati na tračnice brzog rasta.