Mali dioničari ili, točnije, prema hladnom burzovnom jeziku, institucionalni i privatni investitori drže osam posto dionica Ine. Ferković smatra da je od toga tri posto u rukama banaka, fondova i ostalih većih financijskih igrača, dok je pet posto u vlasništvu običnih građana.

U prosjeku građani posjeduju oko 30 dionica, što, kad se pomnoži s MOL-ovom ponudom od 2.800 kuna, donosi 84.000 kuna. Uglavnom, radi se o lijepoj svoti koju bi im mađarski Djed Božićnjak rado stavio pod bor.

'Ja, kao i svi mali dioničari, čekam najpovoljniju ponudu. Kad je riječ o novcu, nema mjesta domoljublju i, što se mene tiče, prodao bih dionice Ine i sjevernokorejskom fondu ako da najbolju cijenu', jasan je Ferković, dodajući da ni MOL nije mađarski, već iza njega stoji kapital iz Omana, Rusije i drugih dijelova svijeta.

Za male dioničare opasno je, upozorava on, ako ih dio proda, a dio zadrži dionice, jer u slučaju da njihov udio u vlasništvu padne ispod pet posto, tada ih, prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, većinski vlasnik, a to su zajednički Vlada i MOL, može istisnuti bez licitacije.

U ovom trenutku se dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi ne trguje, jer je to u prošli petak zatražila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ferković smatra da se Ante Samodol, njen čelni čovjek, odlučio na taj potez da bi dao vremena Vladi za odluku o tome što dalje.

Inače, Ferković ističe da Vlada dosad nije dobro upravljala Inom jer je preko nje vodila socijalnu politiku, sprečavajući da cijena plina postane tržišna, na štetu malih dioničara.