Po noćenjima i broju dolazaka na razini je lanjske, a po većem broju fiskaliziranih računa, uzmemo li u obzir rast cijena, vjerojatno i znatnije bolja. Predsezona s 12% više noćenja i 11% više dolazaka, i stagnacija u špici sezone, indikator su ublažavanja ekstremne sezonalnosti. Ove podatke za koje tvrdi da su pozitivne promjene govori nam prof. dr. sc. Josip Mikulić, stručnjak za turizam s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te znanstvenik na Institutu za turizam.

„Ne treba zaboraviti da smo i ove godine imali značajan porast kapaciteta, primarno u vidu privatnog smještaja—turističkih apartmana (+3,8%) i nekomercijalnog smještaja (+4,4%), a koji ima znatno kraću sezonu zbog manje privlačnosti kada nije lijepo vrijeme. Naime, ta vrsta smještaja u pravilu nema dodatnih sadržaja kao wellness ili zatvorene bazene, kao niti restoran koje hoteli imaju, pa je izvan sezone kupanja slabo tražena. Stoga su neki vjerojatno nezadovoljni jer nisu ostvarili svoja očekivanja, i to prvenstveno, rekao bih, zbog povećane ponude u situaciji rasta cijena i punog oporavka svih naših turističkih konkurenata. Ili su jednostavno samo bili preskupi“, ističe profesor Mikulić.

Prerano se izlazilo s podacima o turističkoj sezoni, evo zašto to nije dobro

U medijima su se, kaže, iznosili brojni podaci, pogotovo kada smo ušli u špicu sezone. Srpanj i kolovoz tradicionalno generiraju gotovo 60% svih noćenja u godini pa je interes za prebrojavanjem i objavom podataka jasan. No, nekada se, mišljenja je profesor Mikulić, prerano izlazilo s podacima.

„Možda neki gosti još nisu bili niti registrirani od strane domaćina, i gledala su se kratka razdoblja, a usporedbe u špici sezone su vrlo osjetljive na promatrano razdoblje. Tako smo npr. samo u jednom danu kolovoza (10.8.) imali 56% više noćenja nego u cijelom mjesecu siječnju. Uz to, kada se rade usporedbe s lanjskim razdobljem, treba uzeti u obzir koji dani u tjednu su obuhvaćeni usporedbom. Ove godine smo, npr., imali nešto što bismo mogli nazvati 'efektom prijestupne godine', pa smo, npr. 10. kolovoza imali nevjerojatnih 109%(!) više dolazaka nego isti dan lani. No, to je samo zato što je lani to bio četvrtak, a ove godine subota, a znamo da se na put uglavnom kreće vikendom“, pojašnjava.

Načelno, smanjeni dolasci u situaciji nepromijenjenih noćenja bi značili da su boravci duži. Ekološki gledano, to je dobro. Razlozi za to mogu biti različiti, kaže nam profesor Mikulić. Netko se možda odlučio na dulji odmor ili na manje promjena destinacija tijekom putovanja.

Kvalitetni restorani nisu bili prazni u špici sezone

Tijekom špice ove turističke sezone nerijetko smo mogli čuti i pročitati kako su, unatoč ulicama prepunih turista, terase restorana i kafića – prazne. Profesor Mikulić ističe kako je određen tip ugostiteljskih objekata ipak zabilježio pluseve.

„I ova sezona je pokazala da su visokokategorizirani ugostiteljski objekti, hoteli i restorani, bili u plusu i u onim razdobljima kada su se neki žalili na srpanjsku pa i kolovošku rupu. U takvim objektima sigurno rade samo educirani djelatnici, neki poslodavci svojim djelatnicima omogućavaju i dodatne edukacije, pružaju im naravno i kompetitivne uvjete rada da bi bili i ostali zadovoljni, jer u ugostiteljstvu nema gorega od nezadovoljnog radnika kojeg pustiš na gosta. I opet, i najboljima je izazov pronaći adekvatnu radnu snagu, i brojem i kvalitetom. A tko god drugačije misli, trgovac je, nije pravi ugostitelj“, naglašava Mikulić.

Manje kvalitetni restorani, fast-food objekti, s druge strane, možda su lošije prošli. Došlo je do velikog porasta cijena, kvaliteta je osrednja ili loša, i to ima svoje posljedice.

„Visoku cijenu npr. ćevapa za 15 eura, palačinki za 10 ili soka za 5 eura, treba kompenzirati dobrom lokacijom ili ugođajem. Ako to nemaš, to jednostavno ne vrijedi toliko, pogotovo ako u obližnjem marketu za novce jednog takvog ručka kupiš namirnica da se možda i kvalitetnije prehraniš dva, tri dana“, komentira naš sugovornik.

Cijeli članak o rezultatima dosadašnjeg dijela sezone pročitajte na Uplift.hr.

Ako ste mikro, mali ili srednji poduzetnik iz turizma, ugostiteljstva i srodnih djelatnosti ili ste pak vlasnik OPG-a i želite se educirati, učiti od ponajboljih predavača, razvijati projekte uz nadzor mentora, povezivati se s drugim poduzetnicima – imamo sjajnu vijest! Iskoristite priliku i prijavite se na Uplift akademiju koju je pokrenuo Mastercard, a provodi Algebra klikom na link i osvojite punu stipendiju za jedinu sveobuhvatnu edukaciju namijenjenu malim poduzetnicima u Hrvatskoj.