Mnogi među njima vjerojatno ga neće platiti ni ako je njihova dobit rasla 30 ili 50 posto pa i sto posto, ako su svaki objekt registrirali kao posebnu tvrtku, piše Novi list.

Uz to nejasno je i hoće li oni koji su ostvarili povećanje dobiti veće od 20 posto u trgovini, primjerice naftnim derivatima, plinom i ugljenom uopće ući među obveznike plaćanja dodatnog poreza, ako su ostali ispod 300 milijuna kuna prihoda, iako je prvotna zamisao bila oporezivati one koji su iskoristili rat u Ukrajini i energetsku krizu za zaradu.

Prema Vladinom prijedlogu zakona o dodatnom porezu, koji je za vikend pušten u javnu raspravu, obveznici tog poreza su, kako je i najavljeno, poduzetnici s prihodom većim od 300 milijuna kuna ako im je dobit u ovoj godini porasla za 20 posto u odnosu na prosječnu dobit u prethodnom četverogodišnjem razdoblju i to bez obzira na to kojom se djelatnošću bave.

Kako brojni poduzetnici iz područja električne energije za svako postrojenje registriraju posebnu tvrtku, te bi tvrtke mogle ostati ispod granice od 300 milijuna kuna prihoda, pa čak i oni koji su zbog višestrukog rasta cijena električne energije raskidali ugovore s državom. Tako je do početka studenoga raskinuto čak 66 takvih ugovora.

Te tvrtke ne obuhvaća zakon ni u onom dijelu u kojem se naslanja na Uredbu EU jer ona nije predvidjela solidarni porez za proizvođače električne energije. Umjesto toga prijedlog je da se protiv skupe električne energije EU bori ograničenjem cijene na 180 MWh. No, prije tih ograničenja brojne su tvrtke ostvarile visoke profite i ostat će izvan poreznih škara, iako je porez zamišljen kao porez koji prvenstveno cilja one koji su viske profite ostvarili u energetici.